Znanstvenici iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo ponovo su upozorili na opasnost od širenja invazivne indijske smeđe alge koja se u Jadran odnosno u Sredozemno more proširila kroz Sueski kanal. Prvi je puta u Sredozemnom moru primijećena 1973. godine u Izraelu, a nastavila se širiti tako da je zahvatila obale istočnog dijela Sredozemlja, Egejsko i Jonsko more u Grčkoj.
U Jadranu je prvi puta zabilježena u jesen 2020. godine. Znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo pronašli su tada nekoliko primjeraka uz otok Vis. Za godinu dana brojnost joj je porasla na tisuću jedinki. Već 2022. su je pronašli kako kao monokultura posve pokriva neke dijelove podmorja oko Komiže, potpuno potiskujući naše alge na stjenovitom dnu na dubini 5 do 25 metara, što je lijepo prikazano na ovoj fotografiji na kojoj je dodana i morska zvijezda kako bi se lakše uočili odnosi veličina.
Istraživanje širenja smeđe alge, Stypopodium schimperii, provodi se u okviru projekta Nezavičajne bentonske vrste (NIBS) financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026. U pronalasku stranih vrsta u Jadranu znanstvenicima pomaže javnost, pa su tako i jučer uputili poziv građanima da im dojave lokacije na kojima primijete ovu algu i šalju fotografije na njihovu Facebook stranicu ili na mail caulerpa@izor.hr.
„Algu je moguće pronaći oko cijelog otoka Visa, ali su za sada najgušća naselja oko Komiže. Pronašli smo je i na Biševu i Brusniku gdje već značajno prekriva dno. U samo tri godine od nekoliko primjeraka alga je izgradila kontinuirano naselje. U njenim gustim naseljima gotovo da nema zavičajnih vrsta alga i beskralješnjaka. Smatramo da će se alga strujama proširiti na područje između Šolte i Kornata“, alarmirao je Institut javnost na svojoj FB stranici. Navode ipak da postoji i mogućnost da nakon početnog snažnog razvoja dođe do povlačenja alge, kako se često događa sa stranim vrstama u novom okolišu. Ali s obzirom na to da se njen novi okoliš – Jadran i Sredozemlje – i dalje zagrijava, i da nema značajnijih intervencija u čišćenju mora (kanalizacijska infrastruktura u mjestima uz obalu i pražnjenje crnih tankova iz brodova u spremnike praktički ne postoje) pa joj Jadran pruža sve sličnije okolišne uvijete Indijskom oceanu iz koje potiče, sumnjamo da će se tek tako iščeznuti iz Jadrana. Stoga nas neće iznenaditi skorašnja vijest da je prvi primjerak smeđe alge pronađen na stjenovitom podmorju Kornata.
Indijska smeđa alga unekoliko je slična našoj, zavičajnog algi naziva Padina pavonica. Razlikuju se po tome što jadranska alga Padina pavonica ima bijele dijelove, a indijska smeđa nikad nema bijela područja na talusu, a ponekad u sjeni ima i plavičasto oboljenje. Indijska smeđa alga je puno veća i može dosegnuti preko 40 cm visine, a domaća Padina pavonica rijetko naraste do 20 cm.
S obzirom da se Sredozemno more ubrzano zagrijava, 20% brže od drugih mora na planeti, a zajedno s njim i Jadran koji se za posljednjeg toplinskog vala u proteklih dva tjedna rekordno zagrijao gledajući dosadašnje temperature u lipnju.
Jadran je u lipnju 2025. dosegao temperaturu 26,4 stupnjeva, a na području španjolskih Baleara i uz obale Katalonije Sredozemno je more prešlo temperaturu od 31 stupanj Celzijus. O tome je na HRT-u u nedjelju govorila i dr. Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo kazavši: „Kad sam bila mala normalno je bilo za ovo doba godine da je temperatura mora 21,22, pa ponegdje 23 stupnja. Pa smo onda mjerili rekordnih 24 stupnja. Sad ne prolazi ljeto da mi ne pričamo o nekih 28, 29 stupnjeva, pa o „trideseticama“. Samo je pitanje vremena kad će te „tridesetice“ prijeći tu skalu i u našem Jadranu.“
Temperature površinskog sloja mora porasle su u Sredozemlju od 1993. godine do danas za 3, a ponegdje i za 4 stupnja Celzijusa, a očekuje se da će do kraja 21. stoljeća porasti za još 3 stupnja.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (ažuriranima s datumom 25.7.2024. godine) apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na njihovim postajama izmjerena je 18. 7. 2023. godine u Crikvenici i iznosila je 30 stupnjeva Celzijusa. Većina apsolutnih maksimuma izmjerena je u srpnju, zatim slijedi kolovoz, pa lipanj. Nakon ovakvog lipnja, što nas tek čeka u srpnju i kolovozu?
Piše: Mladen Gerovac
Fotografije: FB Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split
*Serijal tekstova “Zaštita Jadrana” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
