Morska riba kao zdrava namirnica sve je traženija, a to predstavlja prijetnju za prelov divlje ribe i narušavanje ekološkog sustava u moru. Održivi odgovor je marikultura, odnosno uzgoj riba u ribogojilištima što omogućava stalnu opskrbu tržišta ribom bez lova divlje ribe, ali… Glavna hrana ribe u ribogojilištima je riblje brašno i ulje koja se dobivaju lovom sitne plave ribe kojoj tako prijeti prelov.
Kako bi se smanjio pritisak na more, rješenje je u prehrani riba u ribogojilištima kopnenim izvorom bjelančevina, poput bjelančevina iz insekata i nusproizvoda peradarstva. Stoga je još 2017. godine Europska je unija legalizirala korištenje brašna od kukaca u uzgoju ribe koju jedemo, ali cijena brašna od kukaca, odnosno komerijcalno obećavajuće ličinke crne vojničke muhe (Hermetia illucens) još uvijek je 3-5 puta viša od cijene ribljeg brašna i sojine sačme kojima se riba sada hrani.
Tehnologija uzgoja ličinki crne vojničke muhe i njene prerade u brašno tek se razvija i troškovi proizvodnje su visoki, ali očekuje se da će brašno od kukaca postati cjenovno konkurentnije i da će naposlijetku prevladati u ishrani riba u marikulturi. Neke formulacije hrane i sada koriste brašno od kukaca, ali u manjem udjelu, npr. 5 do 10%, s ciljem da se doprinese održivosti proizvodnje ali uz ekonomsku isplativost.
Naši znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu sa kolegama iz Hrvatskom veterinarskog instituta i u suradnji s talijanskim znanstvenicima sa Sveučilišta u Udinama proveli su pokus u kaveznim ribogojlištima orada i brancina, koji su najtraženiji proizvod marikulture prehranom u kojoj prevladavaju bjelančevine iz peradarske industrije i brašna do ličinki crne vojničke muhe. Rezultati istraživanja upravo su objavljeni u međunarodnom časopisu Future Foods. Dokazali su da je meso orada i brancina na novoj,održivoj formuli prehrane dobre, pa čak i bolje kvalitete od onog hranjenog ribljim brašnom.
Istraživački tim pratio je rast, prinos fileta i nutritivni sastav ribe (osnovni kemijski sastav, mineralni profil i masne kiseline) primijenjujući metode usklađene s relevantnim ISO standardima. Ovo je istraživanje prvo koje ocjenuje rezultate uzgoja i kvalitetu fileta orada i brancina hranjenih hranom koja sadrži brašno od nusproizvoda peradi i brašno od kukaca (crna vojnička muha) u uvjetima komercijalnog uzgoja u kavezima. Time je premošćen jaz između prethodnih eksperimentalnih studija i praktične primjene u uzgoju.
Pokazalo se da ribe hranjene novim formulama rastu jednako dobro kao i na standardnoj hrani, a u slučaju orada postignuti su još i bolji rezultati – veća završna tjelesna masa, viša specifična stopa rasta, manja potrošnja hrane i veći prinos fileta, uz više vrijednosti nezasićenih masnih kiselina poput Omega-3. Kod brancina je rast bio sličan kao na standardnoj hrani, no prinos fileta je bio viši, a profil zasićenih i nezasićenih masnih kiselina u obje je vrste ostao unutar preporučenih vrijednosti za ljudsku prehranu.
„Poseban je osjećaj nakon toliko godina rada vidjeti ovako dobre rezultate. Pokazali smo da se kopneni izvori bjelančevina mogu uspješno koristiti za održavanje ili čak poboljšanje učinka uzgoja i kvalitete ribe uz istodobno usklađivanje s ciljevima ekološke održivosti i očuvanjem ključnih nutrijenata važnih za ljudsko zdravlje“, zaključila je dr. sc. Tanja Šegvić Bubić, znanstvena savjetnica Laboratorija za akvakulturu splitskog instituta.
Hrvatska je značajan proizvođač uzgojene ribe u jadranskoj regiji, s marikulturnom proizvodnjom koja raste po godišnjoj stopi od 6,4%. Dominiraju orada i brancin koji se uzgajaju u plutajućim morskim kavezima, a značajan dio proizvodnje se izvozi. Ovaj trend će se sigurno nastaviti budući da marikultura u Hrvatskoj ima idealne uvijete za razvoj: razvedena obala, povoljni oceanografski uvijeti, visoka kvaliteta morske vode i blizina glavnih tržišta. Formuliranje riblje hrane koja neće ugrožavati fond plave ribe omogućit će daljnji razvoj hrvatske marikulture uz dugoročnu ekološku održivost.
Naravno, sve ovisi o tome hoće li potrošači prihvatiti ovu promjenu u uzgoju ribe koju jedu. To ne bi trebao biti problem, jer ribe se hrane ličinkama, a larve muha su i mamac na udici za kojim će lako posegnuti. K tome, za larvu crne vojničke muhe kažu da je i ljudska hrana je budućnosti. Larve crne vojničke muhe jedu bilo koju vrstu organskog otpada – od otpadaka hrane do klaoničkog otpada, gnoja i toksičnih algi. Može dnevno pojesti svoju dvostruku težinu. U 14 dana transformiraju se od izlijeganja do stadija larve dužine gotovo 3 cm i u toj fazi se „beru“. Tijelo im se sastoji od visokokvalitetnih proteina. Istraživači tvrde da hektar larvi crne vojničke muhe u jednoj godini može proizvesti više proteina nego 3000 jutara goveda ili 130 hektara soje. UN upozorava da je prehrana bogata proteinima životinjskog porijekla dugoročno neodrživa te potiče vlade da se okrenu insektima kako bi ispunili potrebe stanovništva za bjelančevinama.
Autor: Mladen Gerovac
Naslovna fotografija: Orada / Foto: Engin Akyurt, Pixabay
*Serijal tekstova “Zaštita Jadrana” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
