Povećati znanje o osjetljvim morskim staništima i morskim vrstama Jadrana bio je cilj trodnevnog treninga koji je održan u sklopu Interreg projekta ASPEH – Acriatic SPEcies and Habitats of coastal areas u Komiži od 6. do 8. listopada. Organizator je bila Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, a sudionici projektni partneri i predstavnici nadležnih institucija koje se bave zaštitom prirode i upravljanjem staništima u Jadranu. Fokus je bio na livadama posidonije, prirodnim plažama i morskim špiljama.
Brojanje izdanaka posidonije po kvadratu na 12 metara dubine mora
O važnosti praćenja livada posidonije govorio je dr. Andrea Rismondo koji se ovom temom bavi u sklopu Interreg projekta BIOPRESSADRIA, istaknuvši kako monitoring ovih morskih cvjetnica ima ključnu ulogu u prepoznavanju ugroza:
– Potrebno je pratiti lokaciju po lokaciju i na temelju toga uvesti primjenjive mjere koje će osigurati stvarnu, a ne samo deklarativnu zaštitu.
Matea Špika i Karla Jelić iz udruge Sunce demonstrirale su kako izgleda monitoring pod more i što bilježe kad zarone:
– Broje se izdanci posidonije u jednom kvadratu koji se postavlja na oko 12 metara dubine mora. Brojenje pod morem je vrlo izazovno i moguće je odraditi do dvije lokacije dnevno. Ali sve se to isplati jer prateći gustoću i pokrivenost morskog dna posidonijom, Sunce već gotovo dva desetljeća pomaže zaštićenim područjima da poboljšaju svoje upravljanje – objasnila je na edukaciji Matea Špika.
Malo se zna o plažama s naše strane Jadrana
O prirodnim plažama odnosno o tome što se događa sa stijenama i sedimentom pod morem i na obali govorila je geologinja mora prof. dr. sc. Kristina Pikelj, s Geološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu:
– To je stanište koje nema neku bioraznolikost, ali ima veliku ekološku vrijednost i zato ga moramo štititi. Nekako se u aspektu zaštite prirode uvijek priča o očuvanju vrsta, ali što s geološkom baštinom? Hrvatska, primjerice, na nekim svojim plažama ima biogeni pijesak koji nastaje od ostataka živih organizama, a ne od raspadanja stijena kao što je slučaj s klasičnim mineralnim pijeskom. To je raritet u svijetu, a mnogi toga nisu niti svjesni. Zapravo, s naše strane Jadrana malo se zna o plažama jer smo se tek nedavno upoznati s problemom erozije. Kako se podiže razina mora, tako se obalna staništa sele prema kopnu. Ali kada je kopno zabetonirano, plaža se nema kamo proširiti, može samo nestati.
Kako izgleda istraživanje plaća u praksi dr. Pikelj je pokazala za terenskog posjeta plaži Stončici. Profiliranjem plaže geolozi mjere različite pokazatelje poput kretanja pijeska do utjecaja valova i ljudskih zahvata.
– Unatoč prisutnosti morskog otpada, među materijalom kojeg more izbaci na obalu mogu se pronaći i tragovi života: školjke, puževi, kosti sipa i jaja volkova. Takvi detalji podsjećaju da su plaže skup raznolikih prirodnih procesa, ali i prostor koji zahtijeva pažljivo upravljanje. Profiliranje plaža i praćenje njiohvih promjena prvi su koraci u razumijevanju kako ih zaštititi jer jednom kad plaža nestane gotovo ju je nemoguće vratiti – istaknula je dr. Pikelj.
Velik broj neistraženih morskih špilja
O morskim špiljama kojih je u Hrvatskoj zabilježeno 300, a pretpostavlja se da ih ima tisuću govorili su Jelena Kurtović Mrčelić iz Javne ustanove „More i krš“, te dr. Donat Petricioli i dr. Tatjana Bakran Petricioli, jedini biolozi koji se u Hrvatskoj sustavno bave istraživanjem ovih staništa, a na ovoj su edukaciji posebno govorili o sigurnosnim aspektima:
– Imamo jako mali broj mladih speleolologa i biologa što čini ovu djelatnost posebno vrijednom i zahtijevnom, a dodatan problem je što unatoč tome što smo država na moru ronjenje nije dobro uređeno zakonima i propisima, a to je jako problematično jer je rad u morskim špiljama iz sigurnosnih razloga samo za iskusne ronioce i speleologe.
Sljedeći trening u okviru ovog Interreg projekta održat će se u studenom u talijanskoj Apuliji s naglaskom na tri jadranske životinjske vrste čija se zaštita nastoji povećati: morskog kulika, patku njorku i glavatu želvu.
Piše: Snježana Ivić Gerovac
*Serijal tekstova “Zaštita Jadrana” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
