Onečišćenje i gomilanje otpada u prirodi i moru, devastacija obale i prekomjerna betonizacija, bespravna i neplanska gradnja tri su najveće brige Dalmatinaca kad je riječ ekološkim problemima. Pokazalo je to istraživanje javnog mnijenja koje je provela agencija IPSOS na uzorku 603 ispitanika tijekom kolovoza i rujna u četiri županije Dalmacije: Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. Istraživanje je naručila splitska Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce na čiji Zeleni telefon s brojem 072 123 456 građani prijavljuju razne ekološke incidente. Tema istraživanja bila je „Percepcija udruge Sunce u četiri dalmatinske županije“, a kroz njega su u javnost dospjeli podaci o tome kako Dalmatinci percipiraju teme koje se odnose na zagađenje i zaštitu Jadrana.
Kako se navodi u analizi IPSOS-a, podaci jasno pokazuju da građani Dalmacije imaju izrazito visoku svijest o ekološkim problemima i smatraju ih vrlo hitnima. Za sve ekološke probleme s liste ponuđene u anketi građani smatraju da ih treba rješiti, s time da se razlikuju nekoliko razina prioriteta.
Tri najveća i najhitnija problema
U percepciji javnosti najveći je problem koji je najhitnije riješiti onečišćenje i gomilanje otpada u prirodi i moru. Čak 89% ispitanika smatra ga hitnim. Odmah iza otpada u prirodi i moru je devastacija obale, prekomjerna betonizacija i uništavanje pomorskog dobra koje 83% ispitanika smatra da treba hitno riješiti. Isto toliko ispitanika izjasnilo se za hitno rješenje bespravne i neplanske gradnje koja uništava okoliš. Ako je misli da su teme zaštite okoliša izvan žiže javnosti zbog drugih egzistencijalnih problema koji vladaju našom svakodnevicom i medijima, evo mu dokaza da se prevario. Građani su svjesni postojanja konkretnih problema koji direktno utječu na njihovo okruženje i osjećaj pripadnosti prostoru. Kako IPSOS zaključuje, za ove teme ekoloških akcija postoji najsnažniji konsenzus i najveći potencijal za podršku javnosti.
Drugu skupinu problema koji su Dalmatincima veoma važni, objedinjuju probleme koji su posljedica lošeg upravljanja i one koji se odnose direktno na zdravlje mora: slabi nadzor na terenu i provedba zakona. Čak 78% građana smatra da je ovo hitan problem. Dodatnih 74% kao problem izdvaja projekte štetne po okoliš u zaštićenim područjima. Iz toga se dade zaključiti kako javnost ne vidi ekološke probleme kao izolirane incidente, nego kao posljedicu nefunkcioniranja sustava. Percepciju nebrige vlasti za okoliš ima 76% ispitanika, a više od 70% smatra da u problemi visoke hitnosti još i negativni utjecaj nautičkog turizma, gubitak morskih vrsta i staništa i smanjenje količine ribe u moru.
Klimatske promjene ne prepoznaju se kao hitne i “naše”
Veliki broj ispitanika u reprezentativnom uzorku prepoznaje također da su veliki problem i nedostatak edukacije i informiranosti javnost, slabu zaštitu urbanog zelenila i prekomjerni pritisak turizma. U posljednjem postoji podjeljenost: 10% građana ne smatra to problemom, vjerojatno zato što živi od turizma, no s druge strane njih 72% smatra da je pritisak prekmjeran i da ga treba regulirati.
Na dnu liste problema koji brinu ispitane su globalni problemi. Klimatske promjene su za dobar dio javnosti previše daleke, apstraktne i globalne, tako da ne vide direktnu vezu između svog svakodnevnog života i tog problema, za razliku od smeća ispred svoje kuće ili u moru. Dalmatince najmanje brine onečišćenje zraka: čak 18% građana Dalmacije ne smatra ga prioritetom.
Građani ne percipiraju zaštitu okoliša kao prepreku razvoju
Što se tiče njihove uključenosti u ekološki aktivizam i perepoznatljivostsi Udruge Sunce u javnosti podaci su sljedeći. Udruga Sunce ima izrazito pozitivan imidž, ali nisku prepoznatljivost – samo trećina ispitanika čulo je za ovu udrugu. Prepoznatljivija je u gradu Splitu gdje je za nju čulo 48% ispitnika te u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je za nju čulo 44% ispitanika, u odnosu na tri druge županije gdje je razina prepoznatljivosti udruge na ukupnoj razini 17%. Unatoč relativno niskoj prepoznatljivosti, dojam o radu Udruge Sunce izrazito je pozitivan pa bi čal 85% ispitanika osobno bi podržalo rad u druga poput Sunca. Zanimljivo je da ispitanici ne percipiraju zaštitu okoliša kao prepreku razvoju, te odbacuju stereotipe poput onoga da je Sunce „udruga koja živi na jaslama države,a ne radi ništa konkretno“.
Građani Dalmacije u velikoj mjeri prepoznaju i podržavaju rad udruga za zaštitu okoliša, smatrajući njihovo postojanje izuzetno važnim za zajednicu. Gotovo četiri od pet ispitanika (78%) smatra postojanje i rad ekoloških udruga važnim ili izuzetno važnim (zbroj ocjena 4 i 5). Podaci o dosadašnjem angažmanu građana pružaju realan i koristan uvid u to kako javnost trenutno sudjeluje u zaštiti okoliša. Najčešći oblici podrške je digitalni aktivizam koji ne zahtijeva puno vremena, angažmana niti novaca – spremni su potpisati online peticiju i širiti informacije na svojim društvenim mrežama i u razgovoru.
Zaključak koji su izveli u Udruzi Sunce stoji u njihovom priopćenju javnosti povodom Međunarodnog dana ljudskih prava koja uključuju i pravo na čist, zdrav i održiv okoliš: „Glavni izazov više nije uvjeriti građane da je zaštita okoliša važna – oni to već znaju. Izazov je pretvoriti pasivnu podršku u aktivno sudjelovanje. Jedan od načina na koji to možete napraviti je članstvom u udruzi (na linku: https://sunce-st.org/ukljuci-se/postani-clan/). Zajedno možemo pretvoriti veliku tiho podržavajući većinu u zajednicu aktivnih građana i građanski koji mijenjaju Dalmaciju i društvo na bolje.“
*Serijal tekstova “Zaštita Jadrana” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
