Istraživači Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković u Rovinju otkrili su ključne promjene u morskom prehrambenom lancu sjevernog Jadrana koje mogu imati dalekosežne posljedice na cijeli morski ekosustav -od virusa i bakterija do riba i morskih sisavaca.
U znanstvenom radu objavljenom u prestižnom časopisu Frontiers in Ecology and Evolution kojeg potpisuje tim znanstvenika, otkrivaju se značajne promjene u sastavu i ponašanju fitoplanktonske zajednice u sjevernom Jadranu. Istraživanje se temelji na analizi podataka o bioraznolikosti fitoplanktona u sjevernom Jadranu koji su prikupljani posljednjih 24 godina.
Fitoplanktoni kao izvor hrane u moru
Fitoplanktoni su primarni proizvođač hrane, najsitniji stanovnici u moru, koji ugljični dioksid pretvaraju u hranu koju koriste druge morske životinje. Svi drugi organizmi u moru, od najmanjih virusa i bakterija pa do velikih riba i morskih sisavaca, ovise o funkcioniranju fitoplanktona. A sve što ugrožava njihovo funkcioniranje ugrožava prehranu svih živih organizama u moru.
„Dramatične promjene u fitoplanktonu, koje smo opisali u ovom istraživanju, jasno pokazuju da se u Jadranskom moru događa nešto važno. Takve promjene mogu imati snažan utjecaj na cijeli morski ekosustav. Za znanstvenike je iznimno važno pratiti te procese jer nam pomažu da bolje razumijemo šire i sve složenije promjene koje primjećujemo, poput promjena u broju i vrstama riba ili u općem stanju zdravlja mora. To znanje nam omogućuje da bolje planiramo i učinkovitije štitimo naše more“, objašnjava Ivan Vlašiček, doktorand u Laboratorij za evolucijsku ekologiju i prvi autor na radu.
Laboratorij za evolucijsku ekologiju, koji je dio ‘Ruđerovog’ Centra za istraživanje mora u Rovinju, provodi jedan od najdugovječnijih i interdisciplinarnih programa promatranja morskih ekosustava u Mediteranu. Ovaj tim znanstvenika istražuje kako se različiti morski organizmi ponašaju, kako rastu i kako se međusobno povezuju.U ovom istraživanju uspjeli su pratiti i objasniti kako se fitoplankton ponaša i kako se njihova ponašanja mijenjaju zbog različitih uvjeta u okolišu, kao što su temperatura, slanost mora ili količina hranjivih tvari.
Znanstvenici su primijetili da su tijekom posljednjeg desetljeća uobičajeni obrasci po kojima se fitoplankton razvija i raste, postali sve manje stabilni i predvidljivi. To znači da fitoplankton više ne reagira na uvjete u okolišu na način na koji su znanstvenici ranije mogli lako predvidjeti.
Promjene u Sjevernom Jadranu mogu utjecati na živi svijet u cijelom Jadranu
Praćenje ovakvih promjena iznimno je važno jer Sjeverni Jadran ima ključnu ulogu u cirkulaciji morske vode kroz cijeli Jadran, pa promjene u biološkim, kemijskim i fizičkim svojstvima Sjevernog Jadrana mogu utjecati na živi svijet u cijelom Jadranu. Primjerice, ako fitoplankton ne može pravilno obavljati svoju ulogu u apsorpciji CO2 ili proizvodnji kisika, to može imati velike posljedice za sve morske životinje i biljke koje ovise o zdravom i stabilnom okruženju da bi preživjele.
Dr. sc. Martin Pfannkuchen, voditelj laboratorija i dopisni autor na radu, naglašava važnost ovih rezultata:
“Ovo istraživanje pruža ključne uvide u indikatore ekoloških promjena u Jadranu. Dramatične promjene koje smo dokumentirali odražavaju hitnu potrebu za adresiranje ekoloških pritisaka koji redefiniraju strukturu i funkciju morskog ekosustava.”
Istraživanje je proveo tim znanstvenika iz Laboratorija za evolucijsku ekologiju Centra za istraživanje mora u Rovinju koji uz doktoranda Ivana Vlašičeka i dr. sc. Pfannkuchena čine dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen, dr. sc. Mirta Smodlaka Tanković, dr. sc. Ana Baričević, dr. sc. Nataša Kužat, doktorandi Mia Knjaz, Lana Grižančić i Ivan Podolšak te dr. sc. Tjaša Kogovšek.
