Uzbudljiva se vijest o prinovi u Jadranu danas pronijela iz lošinjskog Oporavilišta za morske kornjače Instituta Plavi svijet: prije devet dana, 10.9.2025., na plaži Pržina u Lumbardi na Korčuli Branko Ćerin uočio je 15-tak malih kornjačica koje su se hrabro uputile prema moru. Gospodin Ćerin odmah ih je i snimio i video poslao Oporavilištu za morske kornjače gdje su utvrdili da je riječ o malim glavatim želvama. Ćerinov video tako je postao prvo dokumentirano gnježđenje glavate želve u Hrvatskoj. Video gniježđenja možete pogledati na You Tube kanalu Instituta Plavi svijet na linku: https://www.youtube.com/watch?v=UWL0b99N1b0
Na prvi pogled ovo je dobra, a na drugi je zapravo loša vijest. Dobra utoliko što su glavate želve ugrožene životinje čiji opstanak štitimo i zato se veselimo svakoj novoj jedinki u Jadranu u kojem godišnje 4000 glavatih želvi strada samo u ribolovu pridnenim koćama.
A loša je vijest jer je ovo još jedna posljedica zagrijavanja Sredozemlja. Naime, populacija glavatih želvi koja ima stanište u Jadranskom moru gnijezdi se na toplim otocima u Grčkoj. No kako se Jadran zagrijava, tako postaje pogodan za gnježđenje glavatih želvi.
– Klimatske promjene omogućuju kornjačama da šire područje gnjezdišta. Tako je u proteklih 15 godina zabilježeno 20-tak gnijezda u Jadranu. Nekoliko u Albaniji, Crnoj Gori i Italiji. Najsjevernije gnijezdo zabilježeno je 2021. godine u Veneciji – rekla nam je biologinja Matea Zekan Lupić, voditeljica Oporavilišta za morske kornjače Instituta Plavi svijet na Lošinju kojoj smo prije svega ipak čestitali na ovoj prinovi:
– Za gnježđenje glavatih želvi potrebno su pješčane plaže i ne možemo očekivati da Hrvatska sa svojom stjenovitom obalom postane boom gnjezdište. U Institutu Plavi svijet radim od 2012. godine i u tom periodu svjedočim značajnim promjenama u Jadranu, posebno što se tiče života i ponašanja glavatih želvi. Na njih djeluju temperature i mora i kopna. Što se kopnenog života kornjača tiče, potrebna im je određena temperatura pijeska za gnježđenje tzv. pivotalna temperatura. Ta temperatura utječe na spol kornjača koje će se izvaliti iz jaja koje ženke polože u pijesak. Pri optimalnoj prosječnoj dnevnoj temperaturi pijeska od 29 stupnjeva Celzijusovih jednak je omjer mužjaka i ženki koje se izlegu, a kako se temperatura povećava to je više ženkica. Promjene u ovom omjeru ne utječu značajno na populaciju, jer ženke se ne pare svake godine, nego svakih 3-4 godina. Naime, proces razmnožavanja i izlijeganja jaja je za njih puno naporniji nego za mužjake glavate želve koji se razmnožavaju svake godine. No, nastavi li se trend zagrijavanja Sredozemlja i postanu li temperature značajno više, pitanje je kako će se populacija održavati. Trenutno u Mediteranu s brojem gnijezda glavatih želvi prednjači Grčka, a slijede ju Libija i Turska. Sve više gnijezda je i u Italiji, a u posljednje vrijeme su se gnijezda počela širiti i prema Zapadnom Sredozemlju, u Francuskoj i Španjolskoj.
Glavate želve vrsta su koja postoji već milijunima godina tijekom kojih se već bezbroj puta uspješno prilagođavala promjenama koje su se događale u moru i na kopnu, pa tako promjenama staništa i gnijezdišta čini i sada.
– Pitanje je samo mogu li se prilagoditi toliko brzo koliko brzo stižu klimatske promjene – kaže voditeljica Oporavilišta za morske kornjače Matea Zekan Lupić. – Ima više načina kako se mogu prilagoditi zagrijavanju mora. Primjerice, da se počnu ranije u godini razmnožavati i da tako „uhvate“ niže temperature pri kojima će se izvaliti male kornjačice u spolnoj ravnoteži. Prilagođavaju se i prehranom. Primjerice, glavate se želve hrane rebrašem – morskim orahom, invazivnom vrstom koja ugrožava naše ribe, a u Sredozemno more i Jadran unešen je iz zapadnog Atlantika balastnim vodama.
Što će se dalje događati s malim kornjačama iz korčulanskog gnijezda? Prvih nekoliko godina svog života bebe kornjače provode bliže morskoj površini nošene strujama.
– Jadran je inače jedno od najvažnijih područja za ishranu i zimovanje većih mladih životinja koje već zaranjaju i hrane se na morskom dnu. Ove male kornjače će vjerojatno nošene strujama završiti u sjevernom Jadranu. Daljnji opstanak najviše im ovisi o zimskoj temperaturi mora. Ako budu sretne pa ih ove zime ne unište niske zimske temperature mora na sjevernom Jadranu ostat će u Jadranu do odrasle dobi. Čim temperatura padne ispod 15 stupnjeva Celzijusa morske kornjače prestaju se hraniti. Inače kornjače mogu dugo izdržati bez hrane, no ovo su male kornjače – pojašnjava biologinja Zekan Lupić i ujedno poručuje građanima:
– Ako vidite male kornjačice ne treba ih dirati. Zdrave kornjače, bile male ili velike, kad naiđu na čovjeka instinktivno pokušavaju pobjeći od njega. Ako to ne čine ili ako pokušavaju prići obali, onda nešto s njima nije u redu. U tom slučaju, kao i ako naiđete na ranjenu kornjaču, najbolje je nazvati telefon 112 ili direktno oporavilište u Puli ili naše u Lošinju, ili još bolje da snime video i pošalju nam ga pa ćemo moći procijeniti je li toj kornjači potrebna pomoć. Ako treba intervenirati dopremit ćemo ju u oporavilište. Trenutno su kod nas na oporavku tri glavate želve, i još jedna nam je u dolasku s Pašmana.
Autor: Snježana Ivić Gerovac
Fotografije: Institut Plavi svijet
*Serijal tekstova “Zaštita Jadrana” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
