Rekordne temperature mora već danas ugrožavaju morske eko sustave, ribarstvo, turizam i akvakulturu, a budućnost u kojoj morski toplinski valovi postaju topliji, intenzivniji i dulji prijeti katastrofalnim posljedicama. Dr. sc. Clea Lumina Denamiel s Instituta Ruđer Bošković razvila je računalni model AdriSC koji prvi puta s kilometarskom razlučivošću pokazuje što se događa tijekom morskih toplinskih valova.
Morski toplinski valovi: rast morske temperature više od 2 Celzijusa dulje od 5 dana zaredom
Morski toplinski valovi su nagli i dugotrajni porasti temperature mora. Događaju se kada temperature mora prijeđu uobičajene vrijednosti za više od 2 stupnja Celzijusa i to najmanje pet dana za redom. Nastaju kada more upije višak topline iz zraka ili zbog promjena u morskim strujama. Posljednjih desetljeća sve su češći i intenzivniji posebice u Sredozemnom moru gdje uzrokuju masovni pomor osjetljivih morskih vrsta poput koralja, algi i spužvi i cvjetanje algi.
Dotok vode rijeke Po štiti sjeverni Jadran od zagrijavanja
Računalni sustav AdriSC spaja podatke o moru i atmosferi te omogućuje znanstvenicima da prate finu ravnotežu morskih struja, riječnih tokova i izmjene topline. Model je pokazao koliko je značajna uloga rijeke Po u stvaranju morskih toplinskih valova u Jadranu. Kada je dotok vode rijeke Po oslabljen, u Jadranskom je moru puno manje sedimenata koji djeluju poput „suncobrana“ pa sunčeve zrake prodiru dublje i more se brže zagrijava. Jači protoci rijeke Po raspršuju toplinu i ublažavaju ekstremne temperature. Izmjena topline mora i zraka, posebno uz rubove riječnog toga za vedrih i mirnih dana, dodatno pridonosi nastanku toplinskih valova. S otrantske strane i povremeni dotoci hladne vode iz Egejskog mora mogu ublažiti ekstremne uvjete, dok oscilacija između Jonskog i Jadranskog mora ima manju ulogu.
Ovo istraživanje dr. sc. Denamiel, koja posljednjih deset godina u Hrvatskoj živi i radi u Laboratoriju za fizikalnu oceanografiju i kemiju vodenih sustava Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković, dio je međunarodne inicijative CoastPredict/GlobalCoast u kojoj model AdriSC i Hrvatska imaju ulogu pilot-projekta, a povezuje se i s projektom dr. sc. Jelene Bujan koja zahvaljujući projektu Europskog istraživačkog vijeća vrijednog 1,5 mlijuna eura proučava otpornost mrava na ekstremne temperature uslijed klimatskih promjena za što koristi jadranske otoke kao prirodne laboratorije.
Najpogođeniji su duboki Jadran, dalmatinski otoci i Kvanerski zaljev
U radu koji je dr. sc. Denamiel upravo objavila u časopisu Ocean Science naglašava se kako najsnažniji morski toplinski valovi i u dosadašnjim mjerenjima (od 1987 do 2017)i u modelima ekstremnog zagrijavanja u budućnosti (2070 do 2100) pogađaju područja dubokog Jadrana, dalmatinskih otoka i Kvarnerskog zaljeva. Ekstremno zagrijavanje koje je već zabilježeno u hrvatskom Jadranu dovodi do većeg rizika od invazivnosti alohtonih morskih organizama i mogu uzrokovati masovnu smrtnost morskih vrsta, kao što se duž obale srednjeg Jadrana već dogodio pomor dagnji 2022. koji je pripisan efektima globalnih klimatskih promjena.
Prema podacima za period od 1987. do 2017. morski toplinski valovi pokazuju sezonske obrasci, pri čemu su najintenzivniji između svibnja i rujna. Model ekstremnog zatopljenja do kraja stoljeća predviđa da će se morski toplinski valovi protegnuti i na kasnu jesen i ranu zimu, osobito u sjevernom Jadranu i duž obale Italije.
Predviđeno povećanje intenziteta i prostornog obuhvata morskih toplinskih valova u uvjetima sadašnjeg i budućeg klimatskog zagrijavanja predstavljat će značajne prijetnje jadranskim morskim ekosustavima, uključujući degradaciju staništa, gubitak bioraznolikosti i promjene u rasprostranjenosti vrsta. Obalna mjesta koja žive od ribarstva i akvakulture posebno su ugrožena budući da morski toplinski valovi mogu dovesti do masovnih pomora morskih organizama i poremetiti dostupnost morskih resursa. Dr. sc. Denamiel zato naglašava potrebu da se ribari, uzgajivači u akvakulturi i upravitelje obalnim područjima uključe u razvoj strategija prilagodbe za ublažavanje ovih utjecaja, osobito u ranjivim priobalnim područjima:
„Dok se već sada borimo s rekordnim toplinskim valovima, moramo biti svjesni da će oni u budućnosti postati gotovo stalni i puno intenzivniji“, ističe dr. sc. Clea Lumina Denamiel.
Piše: Mladen Gerovac
*Serijal tekstova “Zaštita Jadrana” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
