Aktualno

Belanova Regata života o Filipu Jurišiću na Olimpijadi – osvaja svijet

Neno Belan i njegova najnovija pjesma Regata života postaju...

VRSAR: Ribarska fešta, 26.7.2024.

U Vrsar su se vratile ribarske fešte koje se...

STARI GRAD NA HVARU: Ne propustite Dane u vali – veliki hrvatski Festival brodova, mora i mornara, 19-22. 9. 2024.

Ovogodišnji, peti zaredom Festival brodova, mora i mornara, pod...

Kako uživati na Lastovu

Ne znam jeste li ikad osjetili taj čeznutljivi poziv juga. Ja jesam, puno puta. I zato sam opet ovdje, na meni najdražim rutama južnoga Jadrana. Vraćam se na Lastovo.

More je idealno, jedra lijepo popunjena maestralom mezzo nave. Ispred pramca obale Lastova stapaju se s titranjem plavetnila vrućeg ljetnog popodneva. Svaki je posjet tom čudesnom pučinskom otoku nezaboravni doživljaj. Ovaj put prvo odredište bila mi je Zaklopatica, zaklonjena (zaklopljena) mirna uvala i naselje na sjevernoj strani otoka. Čuva ga (zaklapa) otočić nasred ulaza. Kod uplovljavanja bolje je koristiti istočni ulaz. Ne samo da je širi, nego je i dublji (8 m).

Riba iz škartoca na lastovski način
Riba iz škartoca na lastovski način / Foto:Astrid Werbolle

U tom malom skrovitom naselju pet je restorana i konoba: Aragosta, Triton, Augusta Insula, Brain i Santor. Jela se spravljaju od svježeg ulova u besprijekorno čistom moru, od povrća iz plodnih lastovskih vrtova u unutrašnjosti otoka: tikvica, patlidžana, rajčica, paprika, zelja, krastavaca, krumpira… Ovdje su klimatski uvjeti takvi da omogućuju dvije berbe krumpira godišnje. Izvrsno maslinovo ulje dolazi iz ovdašnjih maslinika, a iz vinograda fina autohtona vina rukatac i plavac mali.

Popis domaćih jela i ovdje i u ostalim lastovskim restoranima i konobama je poduži, prije svega ovisno o ulovu. Od ribljeg karpača, polpeta od sipe, slanutka sa slanim srdelama, srdela na ražnju, brodeta od ugora, murine na žaru, ribe u škartocu i hlapa na buzaru s paštom do janjetine, kozletine i piletine pod pekom. Tipični Lastovski deserti su kalice, kotonjata i arancini. Tu su i fritule, koje ovdje zovu – prkle.

Svjetionik Struga
Svjetionik Struga / Foto: Astrid Werbolle

Neke od spomenutih konoba i restorana nude i besplatan vez, ali se za uzvrat očekuje korištenje njihove ugostiteljske ponude. U Zaklopatici je još jedan gat s vezovima, koje drži Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije. Tu su priključci za struju i vodu, a za 12-metarski brod očekujte cijenu od oko 30 eura.

Grad Lastovo
Grad Lastovo / Foto: Astrid Werbolle

Lastovski fumari

Zaklopatica je odlično ishodište za razgledavanje Lastova. Do grada Lastovo je cestom malo više od 2 km. Po cijelom otoku vode planinarske staze. Pa tako i do najvišeg vrha – Hum, izvanrednog vidikovca. Neka vas ne zbuni što na planinarskom putokazu piše domaći naziv – Hom.

Volim posjetiti grad Lastovo. Ovdje uvijek nanovo uživam u jedinstvenoj arhitekturi. Stepenaste ulice i lastovske kamene kuće iz srednjega vijeka protkane palmama, stablima naranči, limuna, rogača i bajama, te bujnim i mirisnim bugenvilijama, oleandrima, geranijama …

Posebna i već nadaleko poznata priča su osebujni lastovski dimnjaci – fumari. Izrađeni su maštovito, ne postoje dva jednaka. Jedna od legendi tvrdi da su ovdje bili Turci pa kao zato neki fumari sliče minaretima. Ali stvar je vjerojatno vrlo jednostavna. Čisto natjecanje u prikazivanju vlastite važnosti ili bogatstva – moj fumar mora biti najljepši. Tako su se Lastovci kroz stoljeća natjecali da im dimnjak bude neobičniji i originalniji od drugih, pa je svaki novi fumar bio raskošniji i ukrašeniji – do toga da su na neke stavili i životinjske rogove … No, nešto im je ipak zajedničko. Napravljeni su po pravilima struke, tj. da obavljaju svoju svrhu dimovoda. I to tako da se kod svakoga od njih vodilo računa o vjetrovima koji ovdje pušu, pa da se ukućani „vatrom ogriju a dima ne nadime“.

Pogled s otoka kroz prekrasnu bugenviliju
Pogled s otoka kroz prekrasnu bugenviliju / Foto: Astrid Werbolle

Iz mira uronite u svemir

Budući da je Lastovo glavno naselje i „metropola“ otoka tu su pošta, ambulanta, ljekarna, banka, policijska postaja Ako iz Zaklopatice želite bolje upoznati cijeli otok, njegove šume, polja, crkvice, spilje, vidikovce i ostale uvale ovdje možete iznajmiti auto, skuter ili električni bicikl. I preporučujemo još jednu posebnost Zaklopatice. Unajmite teleskop. Pravi je doživljaj pogled u zvijezde nad otokom. Jer, zrak je besprijekorno čist, a lastovsko je nebo najtamnije u Europi, odmah poslije onog iznad Alpi. Kada iz ovog mira pogledate u zvjezdano nebo, kao da ste i sami uronili u svemir.

Još jedna osobitost otočića koji zaklapa Zaklopaticu. Ako iznenada čujete plač djeteta koji dopire s ovog pustog mjesta neka vas ne uhvati panika da se radi o nekoj napuštemoj bebi. Baš se ovdje gnijezdi rijetka vrsta ptica, Puffinus yelkouan koja ima baš takav pjev vrlo sličan plaču male djece.

Ako u Zaklopatici ne nađete mjesta na nekom od vezova, sve o uvjetima sidrenja i točne upute, kako za Zaklopaticu tako i za ostala lastovska sidrišta: Vejo lago, Skrivena luka, Saplun možete naći na linku https://pp-lastovo.hr/sidrista/

Na vrhu Huma
Na vrhu Huma / Foto: Astrid Werbolle
Pogled s Huma, najviše točke Lastova
Pogled s Huma, najviše točke Lastova / Foto: Astrid Werbolle

Pred hotelom Solitudo – najkomforniji vez na Lastovu

Drugo veće mjesto na Lastovu su Ubli udaljeno od Zaklopatice 7 km. U Ublima su trajektno pristanište, benzinska pumpa i bankomat. Tu možete kupiti i ribolovnu dozvolu, kao i dozvolu za komercijalno snimanje, te platiti sve ostale pristojbe… Cjenike za ovu godinu naći ćete na linku https://pp-lastovo.hr/cjenik/

U neposrednoj blizini, u uvali Vejo lago je i mala marine pred hotelom Solitudo. To je najkomforniji vez na Lastovu. Za pristup dobro pogledajte nautički kartu 100-25 i pripadajuće planove. Svi vezovi pred Solitudom imaju vodu i struju. Toaleti su u hotelu i dostupni su 24 sata. Hotel Solitudo ima restoran i omanju prodavaonicu osnovnih potrepština. Marina Solitudo otvorena je samo u sezoni – od 20. travnja do 20. listopada. Veza za vez je: mobitel 00385 (0)98 424-552. Telefon: 00385 (0)20 208-648, e-mail: sales.solitudo@gmail.com.

Lastovo ima nekoliko OPG-ova. Obitelj Simić u svom OPG-u Podanje nudi domaću hranu s vlastitih polja, Arsen Rončević u seoskom domaćinstvu Pod pinjule nudi svoje vino i domaću hranu. Proizvodi lastovskih OPG-a mogu se naručiti i u obližnjem Zaglavu.

Živopisni restoran na Mrčari
Živopisni restoran na Mrčari / Foto: Astrid Werbolle

Što se dobre domaće kuhinje tiče isplati se otići i do otočića Mrčara koji se također nalazi u ovom zapadnom dijelu Parka prirode.

Mrčara je jedan od ukupno 46 otoka, otočića i hridi lastovskog arhipelaga. I upravo taj broj 46 brojčana je karakteristika Lastova: površina otoka Lastovo je 46 četvornih kilometara. Lastovo ima 46 polja, 46 crkvica…

Jedna od 46 crkvica na Lastovu
Jedna od 46 crkvica na Lastovu / Foto: Astrid Werbolle

Skrivena luka: Svjetionik Struga, divovski hlap i koralj, špilja Rača

Dobro sidrište i mjesto za obilazak otoka Lastova može biti i Skrivena luka, koju mještani zovu Portorus. To je najveća uvala južne obale Lastova. Na visokoj litici je atraktivni svjetionik Struga. Priča kaže da su ovdje početkom prošlog stoljeća ribari uhvatili hlapa kapitalca teškog 18 kila. Odmah su ga poslali u Beč na dar caru Franji Josipu. U Beč je hlap stigao živ, a oduševljeni car raspitao se što otočanima najviše treba. Pa je odmah uzvratio velikim sandukom punim šećera i kave. Još je jedan rekord vezan za ovaj dio Lastova. Ovdašnji koraljari su pod kamenim liticama Struge, koje se ovdje strmoglavljuju u more i do 50 metra dubine, izvukli koralj težak 45 kilograma.

Ako želite zaviriti u lastovsku prapovijest, Istočno od Skrivene luke, iznad Radaž dola, u brdu Rača glava nalazi se špilja Rača u kojoj su sačuvani tragovi ljudi koji su na Lastovu živjeli prije 10 000 godina. Za posjet špilji svakako obucite obuću sa čvrstim potplatima u kojoj se nećete klizati i ponesite svjetiljku. Naravno, i kamere, ili mobitele.

Ulaz u tunel JNA
Ulaz u tunel JNA / Foto: Astrid Werbolle

JNA turizam

Kremena je uvala koju je nekoć koristila JNA u suludom pretvaranju ovog prekrasnog otoka u vojnu bazu. Poput Visa, i Lastovo je u vrijeme komunističke Jugoslavije bilo nedostupno nautičarima, a posebno strancima. Čak ni iseljeni Hrvati sa stranim putovnicama nisu smjeli prići svojim rodnim kućama na Lastovu. Nije čudo da su svi jedva čekali da se oslobode tog zatočeništva. Kada je u rujnu 1992. i posljednji JNA oficir napustio Lastovo, nastalo je općenarodno slavlje. Otočani se još i danas sjećaju tog dana. Dugo su zvonila sva lastovska crkvena zvona, zavijale su sirene na cijelom otoku. Tada je Lastovo napokon postalo slobodno za domaće žitelje, a postalo je i rajem za nautičare

JNA je probušila i poharala taj prekrasan otok brojnim tunelima, topničkim bitnicama, raketnim sustavima, skladištima goriva, kasarnama pa čak i atomskim skloništem za Tita i Jovanku. Doista suludo, ali iz te se ludosti razvio danas jedinstveni oblik hrvatskog turizma na dva otoka – Visu i Lastovu – „JNA turizam“. O tome će vam sve ispričati čovjek koji se zove Krešimir Bradica i ima specijaliziranu turističku agenciju za tu temu.

Još jedna ružna JNA iskopina u ljepoti otoka
Još jedna ružna JNA iskopina u ljepoti otoka / Foto: Astrid Werbolle

On line ulaznice za Park prirode 25 posto jeftinije

Lastovo je pod strogom kontrolom čuvara parka. Stalne čuvarske kontrole obilaze otok i pripadajuće otočje. Naplaćuju ulaznice, dijele upute o ponašanju u parku prirode, obavještavaju o mjestima i mogućnostima razgledanja parka, kontroliraju zaštitu prirode i provode ribolovne inspekcije.

Da biste uživali s brodom na Lastovskom otočju pobrinite se da prije dolaska kupite ulaznicu preko web shopa na stranici Parkovi Hrvatske ili linka https://pp-lastovo.hr/ulaznice-za-park-prirode-lastovsko-otocje jer ih tako dobijete 25 posto jeftinije.

Pravila ponašanja PP Lastovo
Pravila ponašanja PP Lastovo

Novo

ŽENA NA BRODU: Od zlokobnice kojoj nije mjesto na brodu do gusarske kapetanice

Od davnina među pomorcima postoji vjerovanje da žena na...

Belanova Regata života o Filipu Jurišiću na Olimpijadi – osvaja svijet

Neno Belan i njegova najnovija pjesma Regata života postaju...

VRSAR: Ribarska fešta, 26.7.2024.

U Vrsar su se vratile ribarske fešte koje se...

STARI GRAD NA HVARU: Ne propustite Dane u vali – veliki hrvatski Festival brodova, mora i mornara, 19-22. 9. 2024.

Ovogodišnji, peti zaredom Festival brodova, mora i mornara, pod nazivom „Dani u vali“, održat će se u Starom gradu na Hvaru od 19. do...

RABSKA FJERA 2024: Zašto su antički Rimljani baš Rab nazvali – otokom sreće (Kompletan program Rabske fjere, 25 -27. 7.2024.)

Ove godine navršava se punih 660 godina otkako je održana prva Rabska fjera. Zbilo se to 21. srpnja 1364. godine, kada je Gradsko vijeće...

ACI svečano obilježio 41. rođendan

Protekla je 41 godina otkako je Veljko Barbieri s grupom entuzijasta, u rekordnom roku priveo kraju golem posao osnivanja ACI-ja i ekspresne gradnje na...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here