Aktualno

Komiža: Brzi i žestoki u ribarskoj falkuši, Festival od mora, 20-23. 6. 2024.

U četvrtak 20. lipnja kreće jedan od tradicijski najvrjednijih...

NAJBOLJE HRVATSKE MARINE: Zlatno sidro Nautičke patrole za 2023. godinu osvojila je Marina Funtana

Zlatno sidro Nautičke patrole za 2023. godinu osvojila je...

MALI LOŠINJ: Obnovljeni lošinjski loger Nerezinac oživio je interes za maritimnu baštinu

Obnovom logera Nerezinac u škveru u Nerezinama i poslije u škveru u Malom Lošinju s velikim brojem ljudi koji su bili uključeni, od Pomorskog fakulteta u Rijeci do Hrvatskog registra brodova i svih ostalih, malo- pomalo došlo se do toga da sada postoji veliki interes lokalne zajednice da se obnovi maritimna baština

Prije 20 godina dok sam još imao brodicu u Osoru, redovno sam odlazio u Nerezine Kreši Lekiću, vlasniku tamošnjeg škvera, da se dizalicom brodica digne iz mora, da se spere flora i fauna koja se zalijepila za podmorski dio, kako bih mogao naličiti novi zaštitni koper. Sjećam se, bila je to godina 2002. Te godine nisam u Nerezine išao samo zbog brodice, već i da novinarski podržim gradnju marine za koju je već postojao projekt i urbanistički plan.

Tome su se histerično protivili „zeleni“, jer da će marina zagaditi i zagraditi more. Nikakvi argumenti nisu pomagali, Nerezine su i danas bez marine, ali sa 1500 vikendica više. Pozitivci, koji su željeli osigurati napredak Nerezina, u cijeloj toj priči bili su Krešo Lekić, vlasnik škvera, te poduzetnici u turizmu, Nerezinac Ferdi Zorović i Nijemac Karl Heinz Putz, kojeg su svi već smatrali svojim Nerezincem. Putz se u Njemačkoj bavio audio knjigama, što je tada bila velika novost, a u Nerezinama je bio glavni investitor u mjesni hotel Televrin.

Tu je trojicu povezivalo još nešto, što mi je Krešo s ponosom pokazao. Njegov je škver prema starim nacrtima započeo restaurirati stari drveni teretni brod Dražica kojeg su 2004. godine spasili od potonuća, u tradicionalni lošinjski loger. Sva su trojica: i Ferdi, i Krešo i Putz bili uključeni u gradnju logera. Trebala je to biti ekskluzivna privatna jahta, ali je projekt stao kad su Krešo i Putz preminuli. Preostali član trojca Ferdi Zorović kao član Turističkog vijeća uspio je ipak dovršiti ovaj projekt s idejom da postane ploveći muzej i da bude obnovljen kao dio hrvatske pomorske baštine pomoću sredstava EU u okviru projekta „Mala barka 2 – Očuvanje pomorske baštine Sjevernog Jadrana“. I on je danas jedini takav na istočnoj obali Jadrana, a ni Talijani nemaju tradicijski brod koji pod palubom ima interpretacijski centar i može jedriti.

Krešo Lekić i početak obnove Nerezinca
Krešo Lekić i početak obnove drvenog teretnog broda Dražica u škveru u Nerezinama /Snimio: Mladen Gerovac
Obnova starog logera u škveru Nerezine - krmeni dio
Obnova starog logera u škveru Nerezine – krmeni dio / Foto: Mladen Gerovac

Loger Nerezinac je ploveći muzejski postav koji prikazuje svakodnevni život na obalnom teretnom jedrenjaku krajem 19. stoljeća. Pod palubom se nalazi multimedijalni prikaz pet karakterističnih tematskih cjelina – posada broda, hrana, tereti, pomorske rute, gradnja i održavanje broda. Na palubi se posjetitelji mogu okušati u raznim mornarskim vještinama – krpanju jedara, vezanju mornarskih čvorova, ribanju palube, puhanju u rog i podizanju jedara bez vinčeva.

Velike projekti maritimne baštine u Malom Lošinju

Evo me sada, nakon ponovo u Malom Lošinju, na tom istom brodu na kojem je Krešo prije 20 godina počeo raditi s tako puno veselja i entuzijazma. Impozantan drveni brod s dva jarbola vizualno dominira središnjim vezovima na Rivi lošinjskih kapetana, a smješten je nasuprot Muzeja Apoksiomena.

Osim projekta obnove logera Nerezinac Mali Lošinj ističe se i drugim projektima očuvanja maritimne baštine. Početkom listopada 2023. su tako u Tallinu na konferenciji Global Green destinations days Ana Kučić i direktor Turističke zajednice Grada Malog Lošinja Dalibor Cvitković primili priznanje Silwer Award kao primjer dobre prakse održivosti za projekt „Drvo je prvo“, u konkurenciji 165 prijavljenih programa.

To je projekt kojim potiču obnavljanje tradicijskih brodova i očuvanje zanata drvene brodogradnje u lokalnoj zajednici. Kako nam kazuje naš domaćin Dalibor Cvitković dok nas vodi na Nerezinac, i u tom je projektu sve krenulo od pokojnog Kreše Lekića koji je uz pomoć svoga brata Dinka Lekića izgradio repliku prve lošinjske regatne pasare Ani. Na Rivi lošinjskih kapetana postavljena je četiri metra visoka skulptura čuvene lošinjske regatne pasare na mjestu gdje je u brodogradilištu Siksta Katarinića 1824. godine porinut prvi lošinjski brod duge plovidbe Primo Lussignano. Na istom je mjestu kasnije brodogradilište imao i najveći malološinjski brodograditelj Nikola Tarabokija. U suradnji s krčkim brodomaketarom Željkom Skomeršićem napravili su maketu lošinjske regatne pasare Primavera u omjeru 1:4. Bilo je u planu da bude u vitrini na Veloj Rivi, ali kako još nije obnovljena zasad stoji u uredu Turističke zajednice.

Nerezinac na vezu
Nerezinac na vezu – na palubi stoje Dalibor Cvitković, direktor TZ Mali Lošinj i Steno Vidulić, drugi član posade

S logerom je počelo obnavljanje kolektivnog sjećanja na bogatu pomorsku prošlost Malog Lošinja

Na strujnim ormarićima duž Rive lošinjskih kapetana 3. 11. 2023. održano je svečano otvaranje prve faze projekta Aleja lošinjskih kapetana sa postavljenih 5 reljefnih spomen ploča najvećim lošinjskim kapetanima i njihovim brodovima. Sve prati i mobilna aplikacija kao vodič kroz maritimnu povijest Malog Lošinja, pa se nakon skeniranja određenih AR okidača na spomen pločama kapetana može vidjeti 3D prikaz povijesnog broda iz tog razdoblja, a kapetani pričaju svoje uzbudljive priče. U virtualnoj Aleji lošinjskih kapetana posjetitelj Malog Lošinja može uroniti i u 360-stupanjsku video turneju stare ribarnice. Prvih pet predstavljenih kapetana i njihovi brodovi su: Callisto Cosulich sa slikom Mb Oceania, Celestin Ivancich sa slikom Brigantina Eolo, Giovanni Antonio Tarabochia sa slikom Nave Impeatrice Elisabetta, Alderbrando Petrina sa slikom Bark Contessa Hilda, Pietro Budinich sa slikom Nave Santo Demenico. Kada projekt bude završen predstavit će ukupno 26 najvećih lošinjskih kapetana i brodara po izboru dr. sc. Julijana Sokolića, istraživača lošinjske pomorske povijesti i na inicijativu Kluba pomoraca Lošinj.

Priprema se i otvaranje Pomorske zbirke najkasnije 2025. godine. To će biti galerijski prostor pomorskoj baštini Malog Lošinja na mjestu stare Pomorske škole. Prve tri subote u rujnu održavaju se tradicijske regate u sklopu Festivala pomorske i brodograđevne tradicije otoka Lošinja „Losinava – Lošinjskim jedrima oko svijeta“.

– Imamo jako puno aktualnih projekata vezanih uz maritimnu baštinu Lošinja, a koja skoro da je bila zaboravljena makar je Mali Lošinj u 19. stoljeću bio treća najveća luka na Jadranu, poslije Trsta i Rijeke. U zlatno doba lošinjskog pomorstva ovdje je sagrađeno više od 250 jedrenjaka za prekooceansku plovidbu. Nažalost, imamo rupu u kolektivnom pamćenju o pomorskoj baštini Lošinja, vjerojatno zbog ogromnog iseljavanja iz Malog Lošinja nakon 1945. godine. Sad krećemo iz početka, a sve nam je to donio loger Nerezinac kao pionir oživljavanja maritimne baštine na Lošinju. Obnovom tog logera u škveru u Nerezinama, pa poslije i u škveru u Malom Lošinju, s velikim brojem ljudi koji su bili uključeni, od Pomorskog fakulteta u Rijeci do Hrvatskog registra brodova i svih ostalih, malo- pomalo došlo se do toga da sada postoji veliki interes lokalne zajednice da se obnovi maritimna baština. Svaka organizirana grupa turista koja dođe u Lošinj obavezno posjeti loger. Zato je i smješten ispred Muzeja Apoksiomena, tako da su dvije najveće suvremene maritimne vrijednosti Lošinja jedna uz drugu – objašnjava Cvitković.

Nerezinac je vezan na Rivi lošinjskih kapetana
Nerezinac je vezan na Rivi lošinjskih kapetana ispred Muzeja Apoksiomena

„Dok ima drva u šumi, dotle je brod nov“

Drvenom pasarelom uspinjemo se na brod Nerezinac na kojem nas dočekuje drugi član posade Steno Vidulić. Nekadašnji direktor lošinjske poslovnice Erste banke koji je u slobodno vrijeme jedrio, u jednom je trenutku zaključio da je posao previše stresan, kupio je 10-metarsku jedrilicu tipa Starkel i počeo turiste ljeti voditi na dnevne izlete s jedrenjem. Iz Malog Lošinja je prešao raditi u Nerezine gdje su mu dali vez u samom centru ispred hotela Televrina. Počeo je surađivati s turističkim poduzetnikom Ferdijem Zorovićem, koji ga je uključio u projekt Nerezinac još od početka.

Steno Vidulić, drugi član posade Nerezinca
Steno Vidulić, drugi član posade Nerezinca

– Kad je 2019. godine završen, Ferdi me je vrbovao da prihvatim posao na pola radnog vremena na Nerezincu kao drugi član posade uz zapovjednika broda Gilberta Fazlića i prihvatio sam to. Svaki izlaz s ovim brodom na more je izazov, ali i neko dokazivanje samima sebi da smo to u stanju napraviti. Brod je rađen kako bi što vjernije prezentirao iskustvo plovidbe na lošinjskom logeru iz 19. stoljeća i neke su stvari na njemu predimenzionirane. Primjerice, jarboli su prejaki i predebeli, teški su okovi na vrhu pa je dodan mali jarbol… Sve je to teško pa bi trebali imati protutežu pod morem, a sve prema naputcima Hrvatskog registra brodova. Na škaline se penjemo sa strane. Nemamo vinčeve nego jedra dižemo na bocele. Drvo nosi i neke probleme. Treba ga održavati, neki dijelovi su napravljeni od lošeg drveta koje strada, a ne bi smjelo jer ima tek 5-6 godina. Ali, znate kako kažu, dok ima drva u šumi dotle je brod nov – kaže Steno.

Teretni drveni brod Dražica je od 2010. na listi zaštićenih kulturnih dobara Ministarstva kulture RH. Restauriran je po uzoru na lošinjske logere s kraja 19. stoljeća koji su služili za prijevoz drva, vapna, pijeska i ostalog tereta. Obnovljeni loger Nerezinac ime je dobio po prvom brodu izgrađenom u creskom brodogradilištu za nerezinskog brodovlasnika Dinka Zorovića 1861. godine – Primo Neresinotto. Stilizirani loger je i na grbu Nerezina.

Kako nije bilo sačuvanog nacrta logera iz 19. stoljeća, u rekonstruiranje izgleda i omjera logera sa snastima i jarbolima uključili su se Pomorski fakultet iz Rijeke, projektantski biro RI – Naval iz Kastva i dizajnerski ured Kundin, pod nadzorom Hrvatskog registra brodova.

Dalibor Cvitković, direktor TZ Lošinja
Dalibor Cvitković, direktor TZ Mali Lošinj

Za jedrenje na Nerezincu treba šestero ljudi koji znaju s jedrima

Tehničke karakteristike lošinjskog logera Nerezinac su sljedeće. U Hrvatski registar brodova upisan je kao motorna jahta koja može prevoziti 12 osoba uz 12 članova posade. Ima dozvolu plovidbe 20 milja od obale i može ići u međunarodne vode, ali kako je zaštićeno kulturno dobro za odlazak van Hrvatske mora tražiti odobrenje Ministarstva kulture.

Dužina trupa Nerezinca je 18,60 m, dužina preko svega je 20,6 m, a širina 4,63 metara. Težak je 50 tona, od toga je 18 tona balasta. Ima dva jarbola, dva glavna jedra, četiri floka i dvije vršnjače iznad sošnih jedara. Ukupna 170 kvadrata jedara i 100 drvenih kolotura.

Najveća brzina koju su postigli na jedra bila je 5 čvorova s vjetrom mezzonave, u bok, jer brod može ići u vjetar samo 60 gradi. Na putovanja Nerezinac odlazi uvijek na motor s dvojicom članova posade. Motor je IVECO AIFO 200 KW s kojim postižu brzinu 7,5 čvorova. Brod svake godine zimi odlazi na navoz u Nerezine gdje se kalafata i uređuje mu se podvodni dio.

Opleteni bokobrani
Opleteni bokobrani i konopi na pramcu

– Bili smo prije par tjedana u Poreču na ribarskom sajmu Crofish. Od Lošinja do Poreča smo vozili 9 sati. Iz Poreča smo krenuli natrag popodne u 15:30 sati da bismo izbjegli jugo, i u ponoć smo već bili ovdje vezani. Plovi se uglavnom noću. Malo je neugodno jer mjesto za kormilom nije zaštićeno kabinom. Stojiš za kormilom kao na pijatu. Tako da ako je neko lošije vrijeme treba se jako dobro obući i opremiti, kao da si na Južnom Pacifiku – priča Steno.

Kako bi se ovakav brod održavao, jednom tjedno iziđe iz luke zaploviti na jedra.

Jedra se dižu drvenim koloturima
Jedra se dižu drvenim koloturima – na Nerezincu ih ima 100

– Za to je potrebno šestero ljudi koji znaju s jedrima. Tehnika jedrenja s ovakvim brodom uključuje i neke specifične stvari jer replika broda je vjerna, ljudi su nekad na ovakvom logeru jedrili kao mi danas. Budući da nemamo vinčeve nego koluture, samo za dizanje jedra ima posla za četiri čovjeka. Zadovoljstvo je kad se to dobro odradi, kad nema puno riječi i nadvikivanja nego svatko zna što treba raditi – veli Steno.

Lošinjski loger isplovljava četvrtkom u suradnji s jedriličarima iz Jedriličarskog kluba Jugo. U luku uplovljava pod jedrima. U prošlosti su brodovi i isplovljavali i uplovljavali na jedra, nije bilo motora.

– Većina luka imalo je jednu veliku bovu. U Malom Lošinju bile su dvije takve bove, još ih se sjećam otprije 50 godina. Jedrenjaci bi prišli bovi s najmanjom mogućom brzinom, spustili bi malu barku, monari bi uzeli konop s broda i vezali se na tu bovu. Poslije bi išlo lako. Usmjere se na vjetar, spuste jedra, onda drugi konop vežu za rivu i privuku brod. Isto tako, ali obrnutim redoslijedom bilo je i kod isplovljavanja iz luke – kaže Vidulić.

Pogled prema vrhu jarbola
Pogled prema vrhu jarbola
Pod palubom je multimedijalni postav - Dalibor Cvitković sluša priču o teretim koje je prevozio loger
Pod palubom je multimedijalni postav – Dalibor Cvitković sluša priču o teretima koje je prevozio loger

Prošnja na pramcu logera u zalazak sunca

Brod je obnovljen sredstvima Europske unije u projektu Mala barka 2, Ministarstva turizma RH, Grada Malog Lošinja, Primorsko-goranske županije i Turističke zajednice grada Malog Lošinja. Ukupna vrijednost radova bila je 400.000 eura. Vlasnik broda je tvrtka Loger d.o.o., u vlasništvu Grada Malog Lošinja koji ju je dao na upravljanje Turističkoj zajednici Mali Lošinj. Petogodišnji moratorij komercijalizacije broda kao uvijet za financiranje iz sredstava EU istječe u ožujku 2024. Sada je dolazak broda na neki festival ili event pokrivan donacijom, a ulaz posjetiteljima je besplatan.

– Komercijalizacija znači da ćemo moći izdavati račun za korištenje broda, međutim on neće nikada biti brod za turističke plažne izlete. Postojat će mogućnost zakupa broda, imat ćemo team buildinge, neke zabavne programe za djecu, potrage za blagom, promatranje zalaska sunca s keteringom i slično – veli Cvitković. Brod je već postao tražena atrakcija, pojavljuje se na regatama i festivalima tradicijskih brodova, bio je i kulisa za izbor Miss Hrvatske, na njemu je ljetos sniman violončelist Stjepan Hauser za turističko promotivni spot, a pala je i jedna prosidba na pramcu u zalazak sunca. Dama je pristala, a i vjenčanje se sprema u Malom Lošinju.

– Meni je najljepša slika logera bila na nautičkom koncertu u uvali Engleza. Cijeli Puhački orkestar Josip Kašman bio je na Nerezincu, a oko njega su se kao pčele oko matice okupile brodice, njiho oko 200 s publikom koja je slušala koncert – kaže Cvitković.

Nautički koncert u uvali Engleza s puhačkim orkestrom na Nerezincu Foto TZ Mali Lošinj
Nautički koncert u uvali Engleza s puhačkim orkestrom na Nerezincu / Foto: TZ Mali Lošinj

Neostvarena im je želja otići s Nerezincem na mediteranski festival pomorske baštine u gradu Setu na jugu Francuske.

– Vidjeli smo snagu pomorske baštine kad smo u Seteu bili 2018. godine s regatnom lošinjskom pasarom Primavera. Naša je mala pasara bila između ogromnih jedrenjaka, ali je bila primijećena. Ljudi su primijetili da je to nekakav spoj barke i regate, prijelaz tradicijske barke u regatnu jedrilicu, i to cijene. Mi premalo cijenimo to što imamo, premalo cijenimo sebe, pa tako i premalo cijenimo pomorsku baštinu koju imamo i ne znamo ju prezentirati. Mislim da se to s logerom promijenilo, da se okrenulo i da će to ići dalje – smatra Cvitković.

“Drvo je prvo” obnavlja tradicijske drvene brodove za jedrenje

Obnova tradicijskih barki na Lošinju krenula je s Krešom Lekićem u škveru u Nerezinama gdje je napravljena replika prve lošinjsku regatne pasare Ani. Nakon toga je Lošinjski muzej obnovio lošinjsku regatnu pasaru Primavera, pa je preko projekta Mala Barka obnovljen guc Stena Vidulića. Kad su završeni projekti Mala barka 1 i Mala barka 2 Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica Mali Lošinj nastavili su obnavljati tradicijske barke kroz projekt „Drvo je prvo“. Obnovili su dvije pasare i jednu gajetu, pri završetku je i druga.

– Ideja je da se borimo protiv plastifikacije, da se sačuva barem neki fond drvenih brodova. Drugi cilj je da se brod radi isključivo u Malom Lošinju, kod našeg lokalnog obrtnika, kalafata Zorana Ivčića. Barke koje će se obnavljati biraju se putem javnog natječaja. Komisija procjenjuje vrijednost radova, mi pokrijemo 70 do 80 posto cijene obnove, a ostalo je na teret vlasnika. Sklapa se tripartitni ugovor, gdje mi ne dajemo sredstva vlasniku nego obrtu koji izvodi radove, a novac ide iz proračuna Turističke zajednice Malog Lošinja. Obaveza vlasnika je da barka mora imati jarbol i jedro, da barka mora jedriti i sudjelovati u svim tradicijskim regatama u organizaciji TZ Mali Lošinj, što je sada 4 regata godišnje. Uz to sudjeluju i tri puta godišnje na pomorskim večerima kad su na rivi tradicijske barke. Takve obaveze vlasnika traju pet godina – pojašnjava Dalibor Cvitković kako funkcionira projekt “Drvo je prvo”.

Može li Hrvatska organizirati godišnje okupljanje drvenih tradicijskih brodova sa cijele obale?

– Sada imamo 6 ili 7 obnovljenih drvenih barki, ali za par godina imat ćemo ih 10 koje će sudjelovati na regatama. Kad bi tako učinile i druge Turističke zajednice, samo na području Istre i Kvarnera moglo bi biti obnovljeno stotinjak drvenih tradicijskih barki. Ovaj projekt nagrađen je u Tallinu kao dobra praksa jer se može uspješno može primijeniti i drugdje. Sve više ljudi voli tradicijske drvene brodove. Na Danima u vali na Hvaru ove ih je godine bilo više nego ikada. Mi bismo htjeli da se napravi jedna svehrvatska manifestacija kojoj bi svake godine netko drugi bio domaćin. Ovako južnjaci ne dolaze na Sjeverni Jadran niti obratno, jer logistički je to zahtjevno organizirati. Ako bi se uključilo ministarstvo ili Hrvatska turistička zajednica pa da na manifestaciju dođu drveni tradicijski brodovi sa cijele obale onda bi se tu skupilo 200 do 300 brodova i to bi bila velika promocija Hrvatske – priželjkuje.

Luka i Čedomir Tomić na obnovljenoj gajeti Frega
Lovro i Čedomir Tomić na obnovljenoj gajeti Frega

Gajeta Frega kao ponos grada i obitelji

Jedna od gajeta koja je obnovljena u projektu „Drvo je prvo“ je Frega Lovre Tomića iz Malog Lošinja. Gajeta je izgrađena 1948. godine u Sukošanu u brodogradilištu Filipi. Potom je prodana u Istru, pa u Mali Lošinj, pa na Olib. Nakon smrti posljednjeg vlasnika potonula je u plićaku u mandraču na Olibu. Dotegljena je u Mali Lošinj i završila kao poklon Lovri Tomiću.

– Ova gajeta je ponos našeg grada i familije. Kad smo je dobili znao sam da je u igri veliki ulog i da bi bilo jeftinije staviti je u plastiku i zamijeniti neke dijelove. Ali, tata je baš želio imati drvenu gajetu. Onda je 2019. prošla na natječaju “Drvo je prvo”. Donji dio je obnovljen, sada je kao nova barka. Sami smo obnovili nadgrađe tikovinom i mahagonijem, ali na njoj i dalje treba raditi. Vidi se odmah ako ju zapustite, ali tata i ja uživamo radeći zajedno na našoj gajeti.

Fotografije: Leon Tiska i TZ Mali Lošinj

*Serijal tekstova “Hrvatska maritimna baština” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Novo

Komiža: Brzi i žestoki u ribarskoj falkuši, Festival od mora, 20-23. 6. 2024.

U četvrtak 20. lipnja kreće jedan od tradicijski najvrjednijih...

NAJBOLJE HRVATSKE MARINE: Zlatno sidro Nautičke patrole za 2023. godinu osvojila je Marina Funtana

Zlatno sidro Nautičke patrole za 2023. godinu osvojila je...

LOVRAN: Fešta posvećena trešnji, 15. 6. 2024.

Tijekom cijelog lipnja u Lovranu se mogu kušati razne...

6. CRESKI KAIĆ: Sedmodnevni dani creske pomorske baštine i tradicije stare pola milenija

Organizatori šestog Creskog kaića obavili su sjajan posao. A to su ponajprije Jedriličarski Klub Reful, uz suorganizatore Agenciju za lokalni razvoj OTRA-u i Grad...

ISTRA: Dan otvorenih vinskih podruma, 26. 5. 2024. – Popis vinarija

Posljednje nedjelje u svibnju, 26.5. 2024. posjetiteljima će i ove godine vrata svojih podruma otvoriti više od 40 istarskih vinarija i destilerija. Bit će...

OPATIJA: Glazbeni vremeplov kroz 20. stoljeće RetrOpatija, 27-29. 6. 2024.

Opatija je mjesto s najdužom turističkom tradicijom u Hrvatskoj. Prve čari tog kvarnerskog bisera podno Učke otkrio je riječki patricij Iginio Scarpa koji je...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here