Aktualno

Komiža: Brzi i žestoki u ribarskoj falkuši, Festival od mora, 20-23. 6. 2024.

U četvrtak 20. lipnja kreće jedan od tradicijski najvrjednijih...

NAJBOLJE HRVATSKE MARINE: Zlatno sidro Nautičke patrole za 2023. godinu osvojila je Marina Funtana

Zlatno sidro Nautičke patrole za 2023. godinu osvojila je...

MILNA: Skrovita uvala čvrstog muljevitog dna – idealna za gradnju jedrenjaka

"Milnu je stvorila vala koja je zaštićena od svih vjetrova. Kapetan Giacomo Marieni, autor prvog peljara istočnog Jadrana, je 1830. godine napisao da je luka Milna najvrjednija pažnje na otoku Braču"

Početkom 2023. godine umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima duž hrvatske obale Ministarstvo kulture zaštitilo je kao nematerijalno kulturno dobro. Kako se navodi u obrazloženju, vrijednost ove plovidbe ogleda se prije svega u izgradnji pomorskog identiteta na hrvatskoj obali: u neprekidnom kontinuitetu prijenosa vještine plovidbe tradicijskim jedrima i tehnika gradnje plovile s jedrima, vještine izrade i čuvanja jedara, nazivlja i obreda. Opremanje i upravljanje brodicom s jedrima umijeće je koje se prenosi generacijama unutar zajednice i obitelji. Jedrenje tradicijskim jedrima popularno je duž cijele jadranske obale, a čuvari tog umijeća okupljeni su u 57 udruga, ustanova, muzeja, kalafata, škverova i brodogradilišta koji njeguju hrvatsku tradicijsku maritimnu baštinu.

I mi smo im se pridružili otvarajući na stranicama portala Nautička patrola rubriku Hrvatska maritimna baština. Proputovali smo hrvatsku obalu od Umaga do Dubrovnika, upoznali brojne čuvare naše baštine i spoznali kako je ta baština neizmjerno bogata. Jer koliko god da sam toga već doznao baveći se nautičkim novinarstvom i jedrenjem posljednjih 50-tak godina ostao sam zaprepašten koliko mi je tog bogatstva još uvijek nepoznato.

Najstariji crtež broda na jedra u Hrvatskoj u crkvici sv. Luke na Braču

Evo me sada i na Braču. Tu se u crkvici sv. Luke kod Donjeg Humca krije najstariji crtež broda koji plovi na jedra u Hrvatskoj, iz 11. stoljeća. Kažem da se krije, jer doznajem da je crkvica zaključana, ključ je kod župnika iz Nerežišća, a ja ne mogu naći telefonski broj na koji bih ga kontaktirao i zamolio ga da odemo zajedno do crkvice. Odustajem tako od posjeta Donjem Humcu pa nakon iskrcavanja s trajekta u Supetru krećem za Milnu gdje sam već dogovorio susret s dvije ključne osobe koje “drže ključeve” uvida u ovdašnju maritimnu baštinu.

Od ranije sam znao, često posjećujući Milnu u sklopu moje akcije Nautička patrola, da je ovdje bilo poznato brodogradilište, pa da se čak i jedan od najpoznatijih tipova naših tradicijskijskih barki – bracera, naziva upravo po Braču. No, pravi uvid u povijesno blago Milne dobio sam tek nakon razgovora s direktoricom Turističke zajednice Milne Anom Grassi i povijesničarkom umjetnosti Margaritom Sveštarov Šimat, koja upravo dovršava postav Interpretativnog centra maritimne povijesti Milne čiji je ona projektni autor i voditelj. Još dok smo dogovarali posjet Margarita mi je mailom poslala presliku spomenutog crteža na zidu crkvice sv. Luke s opisom, što je objavljeno u Bračkom zborniku iz 1960. godine, pa to ovdje prenosim u cijelosti:

Najstariji crtež koji prikazuje plovidbu pod jedrima na zidu crkve sv. Luke kod Donjeg Humca i desno crkva sv. Luke
Najstariji crtež koji prikazuje plovidbu pod jedrima na zidu crkve sv. Luke kod Donjeg Humca i desno crkva sv. Luke Izvor: Brački zbornik, 1960.

„Na zapadnom zidu crkve sv. Luke iznutra, sa sjeverne strane ulaza našao sam crtež broda na jedra koji je ugraviran u još svježu žbuku. To je tip duguljasta broda s uzdignutim pramcem i krmom, koji su savijeni u obliku kuke i trokutnim jedrom. Na kljunu je nacrtan ukras, koji podsjeća na onaj mletačkih gondola. Dva slična i nešto manja broda nalaze se na sjevernom zidu i pilastru. Budući da su ovi brodovi bili ugravirani u još svježu žbuku koja je postavljena pri kraju gradnje crkve, to se može ustvrditi da je to najstariji crtež broda Srednjega vijeka, koji se sačuvao kod nas, a datira s kraja 11. ili prve polovine 12. stoljeća, tj. u vrijeme gradnje crkve.“

Skulptura ribara Milna
Skulptura ribara, Milna

„Odali smo počast zanimanju ribara“

Stižem u Milnu. Prekrasan je, sunčan dan. U Milni sam uvijek, od mog prvog posjeta – uživao. U tadašnjem jednom od najboljih ribljih restorana na Jadranu, u moćnim zvonima crkve Gospe od Blagovijesti, u spektaklu otvorenja novog restorana Navigare… O Milni sam puno pisao i u monografiji „Postanak ACI-ja“ čiji sam autor. Ali o tome koliko bogatu maritimnu baštinu ima ovo prekrasno bračko mjesto u kojem su smještene čak tri suvremene marine – marina Vlaška, ACI marina Milna i Nautički centar Milna – tek sam sada saznao.

Ana Grassi direktorica TZ Milna
Ana Grassi, direktorica TZ Milna

Za početak, direktorica TZ Ana Grassi provela me je tematskom stazom s deset ključnih točaka milnarske maritimne baštine. “Tematska tura maritimne baštine i male drvene brodogradnje proširuje našu ponudu, produljuje turističku sezonu. Služi edukativno i lokalnom stanovništvu i nekim novim generacijama koje stasaju u Milni pa da kroz ovih 10 točaka kojima prolazi staza saznaju nešto o svojoj povijesti i o povijesti svojih predaka,” tumači Ana Grassi, dok me vodi prema prvoj točci tematske staze.

Ribar i ribarska špilja

– Staza počinje s ribarom jer je ribarstvo kao zanimanje bilo veoma važno i Milni i cijelom otoku Braču. Odali smo počast tom zanimanju, tom načinu života skulpturom ribara koju je napravio akademski kipar Đani Martinić. Ribar je postavljen na sam ulaz u milnarsku uvalu, tako da s te pozicije gleda na cijelo mjesto, u stvari stražari na ulazu u Milnu – objašnjava Ana. Sastavni dio skulpture su i dva označena mjesta na obližnjoj stjeni za stopala, tako da posjetitelj može iza ribara stati u raskorak i “pomoći” mu vući konop s mrežom. Ovo je idealan aktivni fotopoint za uspomenu.

Špilja u uvali Vlaška, Milna
Špilja u uvali Vlaška, Milna

Druga je točka špilja u uvali Vlaška u koju su se sklanjali ribari, a i Vlasi koji su na Brač dolazili brodovi kao trgovci. Ovo je mjesto posebno atraktivno noću kada se upali javna rasvjeta, jer tada i “gori” vatra na ognjištu usred špilje.

Antulin feral

Staza potom vodi do starog plinskog ferala koji je restauriran, a čiji je plinski plamen postavljen 1911. godine kao pomoć nočnom uplovljavanju u Milnu, a godinama ga je svaku večer palila mještanka Antula Butorović-Tošo. Antula bi svake večeri donijela svoje ljestve, popela se po njima i palila feral. “Nevjerojatno je koliko je ova jedna žena bila bitna za sigurnost noćne plovidbe kroz Splitska vrata”, kaže Ana.

Slijedi potom zavjetna crkvica sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, koju je 1844. godine izgradio pomorac Arne Harašić kao zahvalu što je preživio havariju na moru.

– To je u stvari kuća poljičkih svećenika glagoljaša iz Blaca. Na Braču su oni bili jako poznati i cijenjeni, u ono vrijeme i rijetki pismeni ljudi koji su se bavili i trgovinom po morima. Svoje su brodove čuvali u milnarskoj uvali, koja je bila zaštićena i mirna, a ovdje su imali tu tzv. blatašku kuću koja im je služila za skladište – opisuje Ana Grassi.

Ruševina – spomenik brodograditeljstvu i peronospori

Stižemo do jednog povećeg ruševnog zdanja u središtu mjesta za koje sam se oduvijek pitao zašto se to ne raščisti, iz sasvim estetskih razloga. I evo, nakon toliko godina, upravo mi je sada Ana Grassi rastumačila o čemu se radi. Štoviše, tu je peta ključna točka na tematskoj stazi milnarske maritimne baštine i drvene brodogradnje, kojom upravo kročimo.

– To je kuća brodograditeljske obitelji Babarović. Kuća je bila namijenjena putnicima koji ne žele prespavati na brodu, pa je možemo smatrati i prvim milnarskim hotelom za moreplovce, odnosno nautičare. Odaje bogatstvo uspješne brodograditeljske obitelji, impozantna je s velikim kamenim blokovima i balkonom. Izgorjela je 2008. godine i u ruševnom je stanju jer nitko o njoj ne brine budući da nisu riješeni vlasnički odnosi. Naime, početkom 20. stoljeća, nakon što je peronospora poharala bračke vinograde, nekadašnji vlasnici iselili su u Južnu Ameriku – upućuje me Ana.

Sljedeća točka je sv. Jere, zaštitnika Dalmatinaca, koja se nalazi u uvali Pantera gdje je nekada bilo čuveno brodogradilište obitelji Bonačić-Proti. Evo bilo je odmah tu iza crkvice, a osnovano je 1750-tih. Potom dolazimo do starog brodogradilišta Dorić, a zadnja je točka je maketa bracere kao vrste broda za koju se vjeruje da je dobila naziv po otoku Braču i da je njen prototip nastao u jednom od milnarskih brodogradilišta.

Simbol s grobnice obitelji Bonačić Dorić 1939
Simbol s grobnice obitelji Dorić 1939. inspirirao je logotip novog Interpretacijskog centra maritimne povijesti Milne

Završavamo tako turističku turu maritimnom baštinom Milne u desetak točaka s bracerom, srednjedalmatinskim obalnim teretnjakom kojim se u 19. i 20. stoljeću plovilo duž cijele istočne obale Jadrana. Bila je to trgovačka brodica. Trup joj je oblog dna i bokova, a obrisom se ne razlikuje značajno od gajete. Već desetljećima se bracere ne koriste.

Zavjetna crkvica svetog Nikole
Zavjetna crkvica svetog Nikole

Najstarija izvorno sačuvana bracera na Jadranu „Roditelj“ u vlasništvu je Turističke zajednice Grada Supetra koja ju je kupila s namjerom stvaranja muzeja pomorstva na otvorenom, ali to još nije realizirano. Udruga „Dupinov san“ uspjela je pak uz podršku sponzora i donacija 2011. godine u Supetru porinuti u more i blagosloviti repliku povijesne bracere „Gospe od mora“, ali se ona danas koristi kao turistička atrakcija u Dubrovniku. Sagradio ju je čuveni brodograditelj u drvu Mile Pile Jadrešić s kojim sam razgovarao u Betini i u čijem su škveru napravljene i dvije od tri replika komiških falkuša, i još brojni prekrasni drveni brodovi.

Jedrenjak iz Milne kao veduta na naslovnici knjige o Veneciji

Interpretativni centar maritimne povijesti Milne nova je građevina u samom povijesnom središtu mjesta: uz stepenište Polaca i utvrdu Cerineo. Voditeljica projekta i autorica koncepta povjesničarka umjetnosti, arheologinja i muzejska savjetnica Margarita Sveštarov Šimat, inače je ravnateljica milnarskog Centra za kulturu.

Ulaz u Interpretacijski centar s Polaca
Ulaz u Interpretacijski centar s Polaca
Margarita Sveštarov Šimat u Interpretacijskom centru maritimne povijesti Milne
Margarita Sveštarov Šimat s budućim postavom Interpretacijskog centra maritimne povijesti Milne

– Provedbom ovog projekta stvara se u Milni fizički, suvremeno opremljeni prostor, koji svojom multifunkcionalnošću i različitim scenarijima upotrebe omogućava planiranje i razvoj brojnih edukativnih, kulturnih, turističkih i društvenih sadržaja fokusiranih na ribarsku baštinu i maritimnu povijest ovog područja. Prostor je arhitektonski osmislila Tina Busato. Projekt je odobren na natječaju LAG / LAGUR Brač, a sufinanciran je sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo – kaže Margarita pa mi pokazuje blago koje je sakupila, ponajviše toga od donacija mještana, kolekcionara, potomaka ribara i brodara, brodograditelja, muzeologa i drugih ljubitelja i poznavatelja maritimne baštine. S krajem 2023. završava postav, izdan je i katalog, pa čim bude izdana uporabna dozvola Interpretacijski centar maritimne povijesti Milne otvorit će vrata posjetiteljima.

Misija je Interpretacijskog centra da oživi zaboravljenu sliku izvorne i samoodržive otočne milnarske maritimne kulture. Golem je bio posao Margarite Sveštarov Šimat da iz arhiva, fragmenata sjećanja, fotografija, pomorskih registara, privatnih kolekcija, obiteljskih ostavština, zapravo natuknica prošlosti… oporavi sliku prostora, vremena, života ljudi i njihove egzistencije u milnarskoj vali.

Jedno od svjedočanstava tog vremena je naslovnici knjige „Venezia Ritrovata“ (Ponovno nađena Venecija) iz 1995. godine koja govori o povijesti Venecije u razdoblju na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Ali na njoj je slika usidrenog jedrenjaka Margherita milnarske brodarske i kapetanske obitelji Mandinić, a na krmi ispod imena broda piše i ime matične luke – Milna.

Usidreni jedrenjak križnih jedara milnarske brodarske i kapetanske obitelji Mandinić Margherita snimljen prije 1900 kao maritimna veduta pred Venecijom
Usidreni jedrenjak križnih jedara milnarske brodarske i kapetanske obitelji Mandinić Margherita snimljen prije 1900 kao maritimna veduta pred Venecijom

U Milni se živjelo s morem, uz more i od mora

– Milna je jedinstveno mjesto na Braču. Kao kulturno-povijesna cjelina zaštićena je 2017. godine kao kulturno dobro. Zato što je njena urbanistička cjelina sačuvana, bez obzira na to što ima puno ruševina. Frontu mjesta čine kapetanske i brodarske kuće. To su te visoke dvokatnice u kamenu, otočne klasicističke kamene palače koje govore o jednom blagostanju. Iz te vizure razlama se povijest Milne na tri dijela: na pomorstvo, brodogradnju i ribarstvo. Dakle, živjelo se s morem, uz more i od mora – govori Margarita:

– Pomorstvo i brodarstvo idu ruku pod ruku. Naime, prvi se milnarski kapetani i milnarski brodovi pojavljuju u registrima negdje polovicom 18. stoljeća. Istodobno se polovicom 18. stoljeća u Milni otvaraju i brodogradilišta. Inače, Milna je najkasnije naseljeno mjesto na Braču, što je jedna zaprepaščujuća činjenica s obzirom da je ovdje uvala koja je fantastična prirodna luka. To je objašnjivo s otvorenošću Splitskim vratima i gusarenju. Tek kad se gusarenje primirilo počinje naseljavanje Milne.

Povijest bilježi da se Milna kao naselje počela razvijati na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće doseljavanjem obitelji iz Nerežišća oko utvrđenog kaštela Cerineo obitelji Cerinić. Milnarska vala još od vremena gradnje Dioklecijanove palače bila je sklonište brodova koji su išli u Split, čekajući povoljno vrijeme za prolaz kroz Splitska vrata. Već sredinom 18. stoljeća razvija se u Milni čuveno brodogradilište Bonačić-Proti, koje brzo stječe renome u gradnji velikih trojarbolnih trgovačkih jedrenjaka – pulaka.

Pulaka - trojarbolni jedrenjak kakav se gradio u Milni u 18. stoljeću
Pulaka – trojarbolni jedrenjak kakav se gradio u Milni u 18. stoljeću

Misterija otkud vješti brodograditelji velikih jedrenjaka u Milni

Za takvu brodogradnju su bili potrebni vični majstori. Odakle su došli, pitam.

– U maticama iz 18. stoljeća zabilježeno je dosta Komižana koji su se tada doseljavali u Milnu. Ali Komižani nisu bili majstori za velike, nego za male brodove, tako da to ostaje nepoznanica. Otkud u tom trenutku, eto nekih stotinjak godina od naseljavanja mjesta raste tako veliko brodogradilište koje gradi pulake? Pretpostavka je da je Mate Bonačić, osnivač brodogradilišta, išao u školu brodogradnje na Korčulu koja je tada radila velike jedrenjake. Milnarski brodari su već dolazili skršenih jedara i jarbola sa svojih putovanja i trebalo im je brodogradilište, brodovlasnici su trebali nove brodove. Dakle, komplementarno su se razvijali pomorstvo i brodarstvo kojem je potrebno brodogradilište. A gdje je idealno mjesto za brodogradilište? U Milni u uvali Pantera gdje je dno od čvrstog mulja po kojem se brodovi lako dižu na saonicama. To vam je ta idealna situacija Milne za brodograditelje – kaže Margarita pa naglašava kako još nemamo riješenu cijelu priču, jer je ovo tek početak istraživanja milnarske maritimne prošlosti.

Zavjetna slika pomoraca koji su preživjeli havariju na Otrantu
Zavjetna slika milnarskih pomoraca koji su preživjeli havariju na Otrantu iz 19. stoljeća

I pelješki kapetan Orebić naručio je jedrenjak kod Bonačića

– U arhivu Cvita Tiskovića u Orebiću nalazi se jedno pismo u kojem se opisuje kako je pelješki kapetan Orebić naručio jedrenjak kod Bonačića u Milni 1750. i neke. To svjedoči kako brzo je brodogradilište u Milni postalo renomirano, kad je stekao povjerenje čak Pelješana koji su bili vrhunski kapetani i moreplovci svjetskog glasa – veli Margarita.

U 18. stoljeću u Milnu su se naseljavali majstori iz Korčule i Venecije, iz cijele Italjie. Ne samo brodograditelji, nego i građevinari i drugi majstori jer u Milni se tada intenzivno gradi.

– Zato je Milna dorečena urbanistička cjelina. U to se vrijeme u Milni gradi ogromna barokna crkva, najljepša na Braču, a inače se smatra posebnom jer je stilski dorečena, građena je u jednom mahu. Milna je bila i trgovačko središte – upućuje me Margarita.

U kronikama je sačuvan podatak da je Brač 1797. godine posjedovao 90 velikih brodova. U razdoblju od 1853. do 1863. sagrađeno je u milnarskom brodogradilištu 16 brodova ukupne nosivosti 1 752 tone. Najveći dio brodova koji su se 1863. nalazili u pomorskom gospodarstvu Brača bili su sagrađeni u Milni – 24 broda ukupne nosivosti od 1 328 tona.

Dio prikupljenih artafakata za postav centra
Dio prikupljenih artafakata za postav centra
Milna početkom 20. stoljeća
Milna početkom 20. stoljeća

Uvala zaštićena od svih vjetrova i dno s čvrstim muljem

– Milnu je stvorila vala koja je zaštićena od svih vjetrova. Kapetan Giacomo Marieni, autor prvog peljara istočnog Jadrana, je 1830. godine napisao da je luka Milna najvrjednija pažnje na otoku Braču. Detaljno je opisao luku, njezino sužavanje pa širenje sa strane, s time da zahvaća i vanjske milnarske uvale Osibovu i Lučice jer da se u njima jedrenjaci, osobito brigantini vrlo rado sklanjaju čekajući priliku da prođu kroz Splitska vrata. Piše također i da brodovi u Milni mogu naći brodogradilište i sve što treba za opremiti brod. Marieni opisuje i taj čvrsti mulj u uvali koji ne može oštetiti brodove, a dobar je i za sidrenje. Milna je i dobila ime po stroslavenskoj riječi za mulj – mlj. Radeći na ovom postavu cijelo vrijeme sam govorila o tripartitnoj maritimnoj kulturi života s morem, uz more i od mora. Onda shvatim da je ključ Milne vala, luka, porat. Tu luku nije trebalo graditi, ona je naprosto stvorena. Zato su se i blataški jedrenjaci smjestili na ovoj rivi. Svećenici se nisu zapravo smjeli baviti trgovinom, pa nisu brodove posjedovali, nego su ih dijelili s kapetanima koji su ih vozili za njih i pod čijim su se imenom vodili. Uvala je dovela i ribarstvo jer je vala bila puna riba. I tako je otvoren još jedan škver, pa još jedan, pa tvornica ribe – kaže Margarita.

Sredina 20. stoljeća brodogradilište drvenih brodova na mjestu današnje marine
Sredina 20. stoljeća, brodogradilište drvenih brodova na mjestu današnje marine

Još je jedan misterij Milne taj da su milnarska brodogradilišta radila i kroz čitavo 19. stoljeće, unatoč tome što se se druga velika brodogradilišta za velike jedrenjake, bracere i trabakule u to doba zatvarala zbog dolaska parobrada. A Milna je tijekom 19. stoljeća napravila 89 drvenih velikih brodova – uglavnom pulaka, pa i dvije bracere i nekoliko škuna. I tijekom 20. stoljeća ovdje je radilo veliko brodogradilište drvenih brodova o čemu danas svjedoče crno-bijele fotografije.

A i danas se u Milni živi uz more, s morem i od mora – ali kroz turizam, osobito nautički.

Kako je to bilo u povijesti posjetitelji će uskoro moći vidjeti u Interpretativnom centru maritimne povijesti Milne. Do tada ovdje možete preuzeti katalog Interpretacijskog centra maritimne povijesti Milne pod naslovom “Milna vala luka”:

Fotografije: Leon Tiska i Interpretativni centar maritimne povijesti Milne

*Serijal tekstova “Hrvatska maritimna baština” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Novo

Komiža: Brzi i žestoki u ribarskoj falkuši, Festival od mora, 20-23. 6. 2024.

U četvrtak 20. lipnja kreće jedan od tradicijski najvrjednijih...

NAJBOLJE HRVATSKE MARINE: Zlatno sidro Nautičke patrole za 2023. godinu osvojila je Marina Funtana

Zlatno sidro Nautičke patrole za 2023. godinu osvojila je...

LOVRAN: Fešta posvećena trešnji, 15. 6. 2024.

Tijekom cijelog lipnja u Lovranu se mogu kušati razne...

Smotre i regate hrvatskih tradicijskih plovila 2024: Kompletan kalendar događanja

Već niz godina brojna mjesta duž jadranske obale i otoka od Umaga do Dubrovnika njeguju tradicije hrvatske maritimne baštine. U početku su postojale tek...

TATJANA VLAHOVIĆ, šefica recepcije ACI marine Milna: Cijela marina – kao velika obitelj

Tatjana Vlahović šefica je recepcije ACI marine Milna od prvog dana od onog davnog ponedjeljka 20. kolovoza 1984, kada su mornari dočekali prve brodove...

OREBIĆ: „Dobrodošli na Pelješku rivijeru, kolijevku kapetana“

Ravnateljicu Pomorskog muzeja Orebića Milenu Grego Njakara, zatekli smo u golemom poslu. Zadala si je zadatak da iz temelja promijeni muzejski prezentacijski koncept. Rok...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here