Prošloga je tjedna u opatijskom hotelu Royal predstavljena monografija ACI Postanak autora i urednika Mladena Gerovca. Na svečanoj promociji okupilo se više od 250 bivših i sadašnjih zaposlenika ACI-ja, uzvanika i uglednika, među kojima su bili i članovi obitelji pokretača i stvoritelja ACI-ja Veljka Barbierija.
-Tu, iznad opatijske luke, u dvije prostorije hotela Royal, prije 33 godine Veljko Barbieri je na poticaj i uz podršku tadašnjeg predsjednika hrvatske Vlade Ante Markovića pokrenuo projekt ACI. Barbieri je okupio šestoricu svojih prijatelja, stručnjaka, entuzijasta , zaljubljenika u more, brodove i nautiku – udarni tim koji će danonoćnim radom za samo pola godine stvorio sve uvjete da se osnuje poduzeće ACI. To će poduzeće neviđenim tempom , u nevjerojatno kratkom roku sagraditi 16 najsuvremenijih luka nautičkog turizma na najatraktivnijim mjestima jadranske obale.
Tamo gdje nije bilo ničega za samo godinu i pol dana nautičare je čekao siguran vez, vrhunski nautički komfor, prvoklasni restoran, dobro snabdjevene prodavaonice, pouzdani tehnički servis, atraktivni sportski sadržaji – podsjetila je na početku sudionike promocije direktorica korporativnih komunikacija i marketinga ACI-ja Gracia Krainer.
Sudionike promocije potom je pozdravila direktorica ACI-ja dr. sc. Doris Peručić, koja je među ostalim kazala:
– Ovom monografijom zapisali smo dio povijesti i na taj način zauvijek spriječili da padnu u zaborav svi napori, prepreke s kojim se ACI susretao kako na početku tako i tokom svih ovih godina, ali i sve lijepe priče koje su neizostavan dio povijesti ACI-ja.Budući da sam imala privilegiju pročitati tekst u monografiju i prije izlaska iz tiska moram priznati da sam čitajući shvatila kolika bi mi bila lakša uloga direktorice da sam na početku mandata imala ovu monografiju. U ovim tekstovima koji su dio monografije pronašla sam odgovore na većinu pitanja koja su me mučila, objašnjenja mnogih stvari s kojima se danas borimo,a koja su mi se činila nelogičnim. Čitajući o samim početcima, o tome kako se rađala ideja te koliko je projekt kada je krenuo u realizaciju bio neshvaćen i osuđivan na propast shvatila sam koliko je on u početku bio avangarda za vrijeme i za sredinu u kojoj se rađao i da je nastao zahvaljujući entuzijazmu nekolicine ljudi koji su prkosili svom vremenu …
Skup je pozdravio i gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić koji se također prisjetio brojnih prepreka i protivljenja na koje je Barbierijev tim nailazio da bi ACI postao gospodarski subjekt na ponos Hrvatske i Opatije te je ACI-ju i zaposlenicima zaželio da i dalje uspješno plove.
Na ključne trenutke o tome kako je sve započelo prije 33 godine i kako je ACI postigao svoj puni procvat gradnjom marina u Korčuli i Opatiji sudionike skupa podsjetili su u razgovoru s autorom Mladen Gerovcem Barbierijevi najbliži suradnici iz toga vremana, pripadnici udarnog tima tj. – prve šestorice : Zoran Bačić, Šime Šestan i Zdenko Sverić, te direktor Splitskog područja Leo Kuret i prvi direktor ACI-jeva marketinga Edvin Jurin. Naglasili su i presudnu ulogu ostalih ključni ljudi za početak i uspjeh ACI-ja: Mladena Filipovića, Boruta Čičin-Šaina, Pere Senjanovića , Josipa Vehovca.
Tijekom predstavljanja, projicirane su snimke razgovora s Veljkom Barbierijem. Posebno je istaknuta uloga Ante Markovića, kao tadašnjeg predsjednika hrvatske Vlade i menadžerskog pristupa u organiziranju i djelovanju ACI-ja, te članova njegova tima, koji su i sami bili menadžeri.
Neki od tih ključnih ljudi nazočili su promociji.
Prije svega bio je tu Petar Fleković, koji je prije Markovića obnašao dužnost predsjednika hrvatske Vlade a zatim je na mjestu generalnog direktora INA-e odigrao presudnu ulogu u kreditnom financijskom poticaju pokretanja ACI-ja.
Bio je tu i Emilio Vlačić, koji je u Flekovićevoj vladi bio ministar financija te prvi hrvatski ministar vanjskim poslova da bi se kasnije s položaja gradonačelnika Pule i direktora Nacionalnog parka Brioni uključio u direktno pomaganje gradnje istarskih marina te je bio i predsjednik Savjeta ACI-ja. Promociji je nazočio i Danijel Režek, ministar graditeljstva iz Vlade i Flekovića i Markovića, čija je zasluga bila da se sva građevinska operativa baci na gradnju marina i da one budu završene u rekordnom roku.
U navođenju ključnih ljudi za uspjeh ACI-ja poseban aplauz prisutnih dobila je Marija Blašković Krizmanić, koja je sa svojom ekipom smještenom u Puli suvereno vladala AVI-jevim financijama.
O tajni ACI-jeva procvata posebno svjedoče brojni sugovornici iz toga doba – direktori, recepcionari, mornari, koji su marinama udahnuli život: Boris Gašperini iz Umaga, Branko Pahljina iz Raba, Drago Pirija i Alida Crvelin iz Jezera te Boris Ninić iz Piškere i Žuta, Stanko Skočić iz Vodica, Maksim Filičević iz Palmižane , Zoran Krstinić iz Vrboske, Tatjana Vlahović iz Milne… O tome svjedoče i prvi gosti koji su i danas na vezu u ACI marinama, među inima: Enzo Ciasca, Željko Milovčić, Albert i Rina Konicek …
Fascinantna je priča prvog direktora ACI marine Skradin Darka Petrovića koji je sa svojom posadom dočekivao i ugostio brojne pripadnike jet-seta:legendu modnog i ACI-jevog dizajna Robertu di Camerino, šeika Ahmeda Jamanija, nizozemsku kraljicu Beatrice i princa Clausa …
Sve je to bilo „u sinergiji“ s ljudima koji su brinuli o marketingu i promociji na razini cijelog sustava. O tome je govorio Edvin Jurin naglasivši da je u poslovanje ACI-ja prvi put u bivšoj državi uvedeno iznajmljivanje vezova na principu time sharinga, uvedena je ACI kartica za plaćanja s popustom te tranzitna klupska kartica.
Posebno je istaknuto značenje ACI Cupa Match Racea, koji je dovođenjem vrhunskih jedriličara vinuo ACI u sam vrh svjetskog dvoboj jedrenja u čemu je bila istaknuta uloga Đorđa Pantovića. Posebno mjesto pripada školi jedrenja i mora Adriatic Nautical Academy – ANA.
O tome govore sjajne, može se kazati, herojske priče Damira Miloša, direktora Akademije i skipera maksi-krstaša ACI Number One, i Živka Matutinovića, čovjeka koji je na neki način ostvario viziju Veljka Barbierija – od polaznika početnog tečaja u ANA-i postao je vrstan off shore jedriličar i jedan od najcjenjenijih instruktora jedrenja.
O suvremenom ACI-ju i pokretanju s mrtve točke govorila je Gracia Krainer, direktorica korporativnih komunikacija i marketinga. Radi se o projektu modernizacije ACI-ja kroz uvođenje jedinstvenog vizualnog identiteta cijelog sustava i s tim u vezi uspostavljanju Knjige standarda, o uvođenju visokih standarda u ugostiteljstvu, otvaranju Sailing centra u Cresu …
Direktorica ACI-ja dr. sc. Peručić govoreći o suvremenom ACI-ju i daljnjem razvoju spomenula je što je sve dosad učinjen. Među ostalim, otvoreni su restorani po novim standardima u Milni, Pomeru i Cresu, Cres je dobio i nove pontone te sidrene sustave, kopneni dio Pomera u cijelosti je obnovljen u skladu s novim vizualnim identitetom, ACI marina Veljko Barbieri u Slanom je dovršena i ovih bi dana trebala biti i službeno otvorena. A nikako se ne bi smjelo odustati, rekla je Peručić, od dva iduća strateška projekta – prvi je potpuna rekonstrukcija Rovinja, koji treba postati prva ACI marina s pet zvjezdica, a drugi je obnova i proširenje ACI marine u Ičićima.
Na kraju prezentacije svi sudionici promocije primili su na dar primjerak monografije.
Sudionici su se prisjetili i onih suradnika i prijatelja koji nažalost nisu doživjeli ove trenutke kada je svjedočanstvo o njihovom djelu ugledalo svjetlo dana: nema više ACI-jeva stvoritelja Veljka Barbierija, preminuo je i direktor Šibenskog područja Joso Šupe koji je donio prvih pet građevinskih dozvola čime je srušen prvi bedem otpora, umro je i prvi direktor Vodica Tonči Grubelić, a neposredno uoči zaključenja monografije sve je pogodila vijest da je umro i prvi direktor ACI-jeve nautike Nenad Bukvić , ali njegovo je svjedočanstvo u monografiji ostalo zabilježeno. Promociji je prisustvovala Nenadova supruga Sofija, koja je kazala da je Nenad živio za ACI.
Priča o ACI-ju ide dalje. Upravo je stigla vijest da se sutra navečer napokon otvara ACI marina „Veljko Barbieri“ u Slanom. No, to je već priča za neko novo poglavlje u nekoj idućoj monografiji.
A ovaj susret u Royalu – bilo je to još jedno divno druženje, a monografija još jedan slavan čin u burnoj povijesti ACI-ja, kojem je i zadatak bio – da se ta povijest ne zaboravi.
Piše: Frano Kinkel
Snimili za ACI: Petar Fabija i Foto Kurti
