Aktualno

Indijska smeđa alga udomaćila se oko Komiže, struje je sad nose prema Šolti i Kornatima

Znanstvenici iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo ponovo...

KRK: Sajam tradicije, povijesti i glazbe Lovrečeva, 8-10. 8. 2025.

Krčki sajam – Lovrečeva i ove godine donosi bogat trodnevni...

Ribarske priče: Niti zime niti ribe u Jadranu više nisu kao što su bile

Sredozemno more, a s njim i Jadran, zagrijava se...

RAB: Srednjovjekovni festival Rabska fjera, 25-27.7. 2023. (KOMPLETAN PROGRAM)

Vrhunac festivala s vatrometom, viteškim igrama i zabavom do ranih jutarnjih sati je 27. 7. 2023. na dan sv. Kristofora čija se lubanja - relikvija čuva u rapskoj katedrali.

Rabska fjera održava se svake godine od 25. do 27. srpnja na blagdane sv. Jakova, sv. Ane i sv. Kristofora koji je i zaštitnik grada Raba. Održava se od 1364., kada je rapsko gradsko vijeće odlučilo odati počast kralju Ljudevitu Velikom, koji je Rab oslobodio mletačke vlasti. Vrhunac festivala s vatrometom, viteškim igrama i zabavom do ranih jutarnjih sati je 27. 7. 2023. na dan sv. Kristofora čija se lubanja – relikvija čuva u rapskoj katedrali.

Tijekom Fjere cijeli se grad vraća u prošlost. Mali obrtnički dućani i zanatske radionice imaju štandove na gradskim ulicama na kojima demonstriraju tradicionalni način izrađivanja kožnog remenja, pomada, ukrašavanje kose sitnim cvjetićima kao u srednjem vijeku, a tu su i brojni štandovi s hranom. Posebna su atrakcija šulčići – rapska varijanta poderanih gaća – koje se poslužuju s pršutom i sirom, slanom ribom ili pekmezom, a prže se u ulju na štandovima. U luci se postavlja ribarsko selo, prži se riba, nudi se tuna, fritule, sir i vino, ulice odzvanjaju pjesmom i glazbom. Na blagdan sv. Kristofora održava turnir rapskih samostreličara u srednjovjekovnim kostimima.

O značaju Rabske fjere za Rabljane akademik Slobodan Novak napisao je nadahnuto: “ nije isprazna sjajna parada, nego doista izraz želje da se, makar i samo intuicijom, prodre u tminu prošlih vjekova gdje su još prepoznatljive sjene naših predaka; da se sagledaju vlastiti korijeni, da se potvrdi i učvrsti svoj identitet. Da se, ispremreženi i oslobođeni/sputani sofisticiranim suvremenim tehnologijama, podsjetimo na ljepotu rada ruku, i vještinu prstiju, na žuljeve umjesto rukavica, na sudbinsku povezanost s prirodom, sa zemljom i morem; na duhovno i materijalno stvaralaštvo naših starih, na njihovu individualnu inokosnu kreativnost, koju vrijeme ekipnoga rada, tekućih vrpca i strojne konfekcije pomalo zaboravlja.”

PROGRAM

UTORAK, 25. 7. 2023.

Svečano otvaranje „Rabske fjere“ 2023

Trg sv Kristofora u 21:30

Priredba započinje okupljanjem svih kostimiranih sudionika u Gornjoj ulici u Rabu. U povorci se spuštaju gradskim stubištem Bobotinama do Trga sv. Kristofora. Gradonačelnik grada Raba u ulozi kneza pred tisućama posjetilaca srednjovjekovnim Ukazom proglašava Rabsku fjeru otvorenom, čime se vrata grada otvaraju za sve i započinje sveopće veselje. Zatim svečana povorka, predvođena Heraldom i Rapskim vitezovima samostreličarima, za kojima slijede knez u pratnji gradskog plemstva i vlastele, počasni gosti i gosti iz prijateljskih gradova, rapske zanatlije, obrtnici, trgovci, umjetnici, zabavljači, žongleri i drugi, kreće Srednjom ulicom prema gradskoj Loži. Plemstvo potom nastavlja dostojanstveni obilazak srednjovjekovnog grada, a ostali sudionici u radionicama raspoređenima po trgovima, ulicama i dvorištima najstarijeg dijela grada – Kaldanca – uz svjetlost baklji započinju s radom da nas, kako je napisao akademik Novak, podsjete na ljepotu rada rukom. Uz šezdesetak radionica Rabljana, od kojih se većina i u svom sadašnjem stvarnom životu profesionalno bavi zanatima koje prezentiraju (pekari, medari, klesari, stolari, slikari na svili, kalafati, školjkari, spužvari, pletači košara i konopa, slikari, cvjećari, pletači vrša, grnčari, čipkarice, predilje, proizvođači sira, heraldičari, glagoljaši i mnogi drugi), tu su i najveće udruge otoka Raba: “Komin”, “Dolin”, “Škraparica” i “Tunera”, Udruga rapskih samostreličara, KUD “Rapski tanac”, rapske klape “Sozal”, “Eufemija”, “Kristofor” i “Rab”

SRIJEDA, 26. 6. 2023.

Izložba tradicijskih zanatskih vještina

Stari grad Rab od 21:00 do 1:00 sati

Stari zanat ribarenja i jedrenja

Luka Rab i „ispod Pjacete” 21:00

ČETVRTAK, 27. 7. 2023.

Sveta misa

Crkva sv. Andrije u 07:30

Katedrala Uznesenja Marijina u 10:00

Večernja misa

Katedrala Uznesenja Marijina u 20:00

Tradicionalne „Rapske viteške igre“ Svečana parada i nadmetanje u strijeljanju Samostrelom „Udruge rapskih samostreličara“

Trg sv. Kristofora u 21:00

Izložba tradicijskih zanatskih vještina

stari grad Rab u 2:,00 do 23:30 sati

Svečano zatvaranje „Rabske fjere“

Trg Municipium Arba u 23:50 sati

Vatromet

gradska luka u ponoć

Zabavni program – koncert „PLATINUM ABBA“

Trg Municipium Arba do 3:00 ujutro

NASLOVNA FOTOGRAFIJA: Pučko otvoreno učilište Rab

Novo

Indijska smeđa alga udomaćila se oko Komiže, struje je sad nose prema Šolti i Kornatima

Znanstvenici iz splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo ponovo...

KRK: Sajam tradicije, povijesti i glazbe Lovrečeva, 8-10. 8. 2025.

Krčki sajam – Lovrečeva i ove godine donosi bogat trodnevni...

Ribarske priče: Niti zime niti ribe u Jadranu više nisu kao što su bile

Sredozemno more, a s njim i Jadran, zagrijava se...

Doživljaj rovinjske i istarske autentičnosti na 19. regati tradicijskih barki

Kontrast upečatljivih boja tradicijskih jedara i plavetnila rovinjskog akvatorija...

Doživljaj rovinjske i istarske autentičnosti na 19. regati tradicijskih barki

Kontrast upečatljivih boja tradicijskih jedara i plavetnila rovinjskog akvatorija po 19. put oduševio je brojne posjetitelje koji su uživali u raznovrsnim doživljajima rovinjske i...

Tartana promovira hrvatsku maritimnu baštinu u Nici

U sklopu Treće konferencije UN-a o oceanima (UNOC3), koja se održava do 13. lipnja u Nici predstavlja se i hrvatska maritimna baština s tradicijskim...

Upozorenje svjetske organizacije za zaštitu prirode: „Hitno zabranite sidrenje na livadama morske cvjetnice – posidonije!“

Već smo više puta pisali o štetnosti sidrenja nautičara u jadranskim uvalama čime se uništavaju livade morske cvjetnice posidonije i potrebi postavljanja bova...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

Nautička Patrola
Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.