Otvorenjem marine u Puli 1. srpnja 1985. i dva dana kasnije marine u Rabu završen je dotad nikad viđeni i nikad više ponovljeni građevinski i organizacijski nautički pothvat. Otud i naslov monografije o stvaranju ACI-ja – POSTANAK. Jer, čudesnim je povijesnim i organizacijskim spletom okolnosti odjednom stvoren jedan sasvim novi nautički svijet. Bile su to dvije posljednje marine od ukupno 16 koliko ih je bilo predviđeno planom što ga je potvrdio Savjet ACY 28. svibnja 1984. Većini od ostalih 14 marina toga ljeta 1985. godine bila je već druga sezona rada.
Rekapitulacija gradnje sustava ACI marina ide ovako: krajem 1983. i početkom 1984. bili su gotovi svi projekti i odmah je krenula gradnja marina, osim na nekoliko mjesta gdje se vodila završna bitka za građevinske dozvole i razne suglasnosti. Od prvobitnog plana otpale su marine: Makarska, Krivica (uvala na otoku Lošinju), Ilovik i Nečujam na Šolti. U drugom dijelu prve faze programa bit će sagrađene ACI marina Korčula i ACI marina Opatija u Ičićima. Poslije će se lancu priključiti marina Dubrovnik (vlasnik: Hotelsko poduzeće Dubrovnik), Cres i Šimuni na Pagu (vlasnik: INA). Na kraju, od početnih 25 planiranih marina, ACI sustav uključuje 21 marinu.
No, ovdje je riječ o rekordnom završetku i otvorenju prvih 16 marina. Tako će već u sezoni 1984. proraditi marine: Jezera, Vodice, Skradin, Trogir, Milna, Palmižana, Vrboska, Pomer, Umag, Rovinj, Supetarska Draga, a u sezoni 1985. Žut, Piškera, Pula, Rab i Split.
Vezovi popunjeni, trgovine, restorani i servisi rade, čarter je bukiran
Vezovi u marinama već su bili popunjeni, trgovine, restorani i servisi radili su, servisi funkcionirali, čarter‑flota već je bila bukirana…
O tome je Savjetu ACY-ja podnesen završni izvještaj, podvučena je crta pod financijski dio. Taj dokument pod nazivom Realizacija investicije – 1. dio I. faze i izvršavanje financijskih obaveza donosimo u cijelosti ne samo zato što on to potvrđuje nego i zato što se u njemu vidi s kakvim su se teškoćama ljudi u ACY‑ju susretali i kako su ih rješavali. Također taj je dokument svjedočanstvo vremena jer govori o financijskom poslovanju u uvjetima velike devalvacije tadašnje nacionalne valute dinara, s kojom se ACY sasvim dobro nosio te u uvjetima obezvrjeđivanja stvarao novu, i to golemu vrijednost. U dokumentu se marine još uvijek nazivaju Nautičkim centrom (NC), jer je u početku predviđeno da marine imaju niži status opremljenosti, ali se od toga odustalo. Dakle, ponavljam, ono što u tadašnjim dokumentima nosi naziv Nautički centar (NC), danas je to – marina. Evo oficijelnog izvještaja.
Realizacija investicije u prvi dio I. faze Programa razvoja hrvatskog nautičkog turizma
„Službeno i zaključno sa 3. 7. 1985. završena je gradnja prvog dijela I. faze Programa razvoja hrvatskog nautičkog turizma – 16 marina: Umag, Rovinj, Pula, Pomer, Supetarska Draga, Rab, Žut, Piškera, Jezera, Vodice, Skradin, Trogir, Split, Milna, Vrboska i Palmižana.
Pored centara koji su otvoreni sredinom i koncem turističke sezone prošle godine, u toku ove godine otvoreni su i svi preostali centri predviđeni programom izgradnje 1. dijela I. faze.
Čitavo vrijeme od službenih otvaranja centara pa do 1. 6. 1985. korišteno je na otklanjanje nedostataka uočenih po investitoru i tehničkim pregledima, te djelomično dotjerivanje NC-a radi postizavanja pune funkcionalnosti.
Tu se prvenstveno misli na betoniranje platoa, kompletiranje servisa, kompletiranje nautičke opreme i stavljanja u funkciju dizalica 100 kN u 10 NC‑a.
Otklonjena su dva najveća nedostatka koja su se pojavila kao oštećenja na lukobranima u NC-ima Umag i Rovinj, tako da je sanacija lukobrana u NC Rovinj završena 15. 6., a lukobrana u Umagu 5. 7. ove godine.
Od većih poslova ostaje da se u pojedinim NC-ima, koji su sada kompletirani, izvrše ponovni tehnički pregledi i ishode uporabne dozvole.
Iz 1. dijela I. faze ostao je nerealiziran samo kopneni objekat (trgovački‑ugostiteljski) u NC Split, koji će biti naknadno prijavljen i biti tretiran kao posebna investicija.
Potrebno je napomenuti da u 7 NC imamo izvedene fiksne gatove, a u 9 plivajuće gatove kod kojih smo samo za Skradin dobili atest JR, a za ostalih 8 postoje dodatni zahtjevi ukoliko visina vala prelazi 0,6 m.
Puštanjem u rad 1. VII. NC Pula i 3. VII. NC Rab, završena je izgradnja 1. Dijela I. faze ACY programa. Program je u cijelosti realiziran kako je i postavljen, osim poslovne zgrade u Nautičkom centru Split.
Realizacijom prvog dijela I. faze izgrađeno je 16 nautičkih centara s 3.910 vezova u moru i 840 mjesta na kopnu, te 36 brodova charter flote.
Ukupna vrijednost 1. dijela I. faze iznosi:
(Napomena autora: iznosi su u tadašnjim dinarima)
–nautički centri (marine) 2,818.667.000.–
– charter flote 155.000.000.–
UKUPNO 2,973.667.000.–
Od početka izvođenja radova početkom 1984. godine do kraja izvođenja programa izvršene su dvije revizije koje su utvrđene na sjednicama Savjeta ACY, 2. VII. 1984. i 19. II. 1985. godine.
Sredstva po osnovu osnivačkih uloga realizirana su u iznosu 106.115.000.– dinara, a udružena sredstva u sistem ACY s INA naftaplin 1.640.000.000.–, PPS Osijek 110.000.000.– te Luka Split 50.000.000.– i Istarska banka 50.000.000.–
Samoupravnim sporazumima o izgradnji nautičkih centara između ACY i organizacija udruženog rada iz oblasti ugostiteljstva i trgovine zaključeno je njihovo učešće u financiranju nautičkog dijela sa po 10%, te da financiraju izgradnju svojih sadržaja zajedno s pripadajućom opremom.
Prihvaćanjem SAS-ova utvrđen je akontacioni dio OUR-a trgovine i ugostiteljstva, s tim da se konačni iznos utvrdi okončanim obračunom. Akontacijski dio nije mijenjan u prvoj reviziji, dok je u drugoj reviziji značajna stavka povećanja investicije bila oprema koja je nabavljena i plaćena od strane ACY isporučiocima opreme.
Samoupravnim sporazumom o izgradnji NC predviđeno je da nabavu opreme izvrši domicilna privreda.
Zbog potrebe koordinacije nabave tipske i ostale opreme radi osposobljavanja nautičkih centara, nabava je izvršena preko RO ACY.
Računi po osnovu isporučene i montirane opreme ispostavljeni su udružiocima. Osim HTP Jelsa, HTP Hvar te trgovine „Šibenke“, svi drugi udružioci su odgovorili da će tu obavezu izvršiti kad bude predočen konačni obračun.
Konačni obračun izvršen je za sve centre, osim NC Vodice, Pula i Rab. (Pomer je obračunat zbog specifičnosti odnosa sa Istarskom bankom).
Obaveze domicilne privrede, dugovi i kamate
Prema do sada izvršenim konačnim obračunom i procjeni obaveza udružioca prema reviziji II, obaveze domicilne privrede iznose:
– Brodokomerc – Rijeka 100.052.006.–
– Emona, TOZD Obala, Koper 105.612.231.–
– Arbiana, Rab 66.845.945.–
– Jadranturist, Rovinj 72.631.187.–
– Koteks, Split 55.000.000.–
– Union Dalmacija, Split 45.000.000.–
– Trgoumag, Umag 28.682.457.–
– Šibenka, Trgovina, Šibenik 18.478.153.–
– Vodičanka, Vodice 135.900.000.–
– Istra trgovačko, Pula 27.810.000.–
– Mesopromet, Pula 10.470.000.–
– HRO Jelsa, Jelsa 27.953.026.–
– HRO HVAR 29.210.438.–
– NC Vodice, Pula, Rab, Pomer 65.000.000.–
UKUPNO: 812.037.580.–
Do dostave konačnog obračuna udružioci su platili ili preuzeli obaveze po osnovu robnih kredita u iznosu od 602.910.990.–, a u međuvremenu su platili kao akonto osnovnog duga još 47.808.437.– dinara.
Bez procijenjenog iznosa za NC Vodice, Pula, Rab od 55.000.000.– (Istra‑trgovačko platilo 10.000.000.–), udružioci po konačnom obračunu duguju ACY-u (bez kamata):
– Trgoumag, Umag 6.950.000.–
– Arbiana, Rab 16.852.945.–
– Emona, Koper 13.968.131.–
– Jadranturist, Rovinj 3.631.187.–
– Rivijera, Šibenik 16.222.337.–
– HRO Jelsa 16.664.748.–
– HRO Hvar 13.822.071.–
– Vodičanka 18.506.277.–
UKUPNO: 106.617.696.–
Pokriće razlike od 209.126.590.– din ACY je u svojstvu investitora osigurao kratkoročne izvore preko:
– Istarske banke 69.250.000.–
– Riječke banke 75.000.000.–
– Splitske banke 70.000.000.–
UKUPNO: 204.250.000.–
Uvjeti su sa vrlo kratkim rokovima povrata i kamatnom stopom od 41–56%.
Kamate koje dospijevaju po ovom osnovu iznose u 1986. godini 102.000.000.– , a u 1987. godini cca 80.000.000.– dinara.
Iz tih razloga ACY je udružiocima kojima je upućen obračun obračunao i kamatu na ostatak duga od 52% na godinu dana, u ukupnom iznosu od 65.473.423.– dinara.
Sa organizacijama udruženog rada kojima je dostavljen konačni obračun obavljen je razgovor i neki udružioci odbijaju prihvatiti obračunate kamate dok neki traže poseban obračun. U razgovorima sa udružiocima ACY je istakao kako ovo pitanje smatra krajnje principijelnim. ACY je kroz 1984. godinu tolerirao objektivne teškoće gotovo svih udružioca i stoga obračun kamata pravi na ostatak duga po konačnom obračunu. Ukoliko udružioci ne prihvaćaju ovakav način obračuna smatramo da treba reaktivirati obračun dospjelih rata iz SAS-a o izgradnji nautičkih centara i po tom osnovu izvršiti obračun kamata po tada važećoj stopi do podmirivanja akontacione obaveze.
Isto tako po važećim kamatnim stopama obračunati kamate na razliku po konačnom obračunu za vrijeme od gotovosti pojedinog sadržaja do konačne uplate.
Smatramo da bi ACY koji je obavljao poslove investitora za udružioce u izgradnji nautičkih centara bio doveden u krajnje neravnopravan položaj predajom objekata po znatno nižim vrijednostima od tržišnih sa velikim obavezama po osnovu kamata, a udružioci nezasluženo došli u povoljan položaj u tom pogledu u vrijeme kad mjesečna kamata iznosi 7%.
Smatramo još jednom potrebnim naglasiti da je u realizaciji izgradnje RO ACY nosioc investicije dok su svi ostali udružioci domicilne privrede koja zajedno sa RO ACY posluje u NC suinvestitori sa jednakim obavezama, a i svi ostali osnivači i udružioci prema SAS-ovim snose odgovornost za obaveze RO u osnivanju.
Izvršavanjem obaveza na predložene načine, omogućilo bi se normalno odvijanje zajedničkog poslovanja i ostvarivanja društveno-ekonomskih odnosa koji su utvrđeni samoupravnim sporazumima. U protivnom, cjelokupan društveno-ekonomski odnos i zajedništvo koje imamo kroz podjelu rada u pružanju zajedničkog nautičkog proizvoda bit će ozbiljno doveden u pitanje.“
Naravno da je ova posljednja tvrdnja samo svojevrsna izvještajna „stilska figura“ kako bi se kroz dramatizaciju pospješilo provođenje ugovora i planova. Jer marine su zaživjele punim životom, što će i potvrditi naši sugovornici u svojim sjećanjima i svjedočenjima – kako oni koji su u njima radili i gosti koji su u njima već tih prvih dana vezali svoje brodove.
