Dobra ideja za izradu adventskih vjenčića i božićnih ukrasa stiže nam iz Stona, gdje su ih 10. prosinca 2022. na ekoradionici školska djeca i njihovi roditelji izrađivali od odbačenih ljuštura dagnji i kamenica, uz kreativno vodstvo Jelene Tomašević, profesorice hrvatskog jezika iz OŠ Mokošica.
Za božićnu čaroliju s okusom mora važna je blistava sedefasta unutrašnjost crnih ljuštura dagnji, ili mušula kako ih zovu u Stonu, i zanimljiva kamenasta tekstura vanjskog dijela ljušture kamenice.
Sjajne ljušture dagnji umjesto zelenih borovih grančica na adventskom vjenčiću
Za izradu ovih ukrasa nakon jela se ljušture dagnji i kamenica ne bacaju, nego se trebaju dobro oprati. Najbolje ih je prvo na sat-dva namočiti u hladnoj vodi, a potom ih iščetkati četkicom za zube s vodom u kojoj, po potrebi, može biti dodano malo deterdženta za suđe. Kad su oprane treba ih dobro osušiti. U ljušture dagnji još se utrlja malo baby ulja kako bi dobile sjaj.
Osim odbačenih i pripremljenih ljuštura dagnji i kamenica, za izradu ukrasa trebaju i silikonski pištolj, krug za adventski vijenac te razne prigodne ukrasne vrpce i lamete za bor, zvjezdice, ukrasne kuglice i perlice, nosači svijeća, bijele kuglice od stiropora za glave anđela, češeri, vata, sprejevi sa zlatnom i srebrnom bojom, flomasteri…
Kao što se može vidjeti u fotogaleriji, ljušture dagnji zamjenile su na adventskom vjenčiću zelene grančice bora: treba ih samo strpljivo i uredno polijepiti silikonom na adventski krug. Ovi su vjenčići i trajni. Mogu se čuvati za sljedeću godinu – samo se stave nove svijeće.
U Hrvatskoj se nakon konzumacije kamenica i dagnji godišnje baca oko 400 tona ljuštura
Radionicu izrade božićnih ukrasa od odbačenih ljuštura kamenica i dagnji koje ostanu nakon jela ili prilikom prerade u Stonu je organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Udrugom Djeca Pelješca i profesoricom hrvatskog jezika Jelenom Tomašević iz OŠ Mokošica, koja je bila kreativni voditelj radionice. U Dječjem vrtiću Ston na radionicu je došlo tridesetak djece i njihovih roditelja iz Stona i Janjine. Nakon radionice su ukrase koje su izradili ponijeli kući.
– I djeca i roditelji su bili jako kreativni. Bilo im je pravo otkriće kako ljušture kamenica i dagnji mogu biti dekorativne i iznimno efektne – rekla nam je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, zadovoljna uspjehom radionice.
Cilj radionice bio je potaknuti lokalno stanovništvo, ugostitelje i školjkare u prostoru Malostonskog zaljeva na ponovnu upotrebu otpada nastalog od odbačenih ljuštura kamenica i dagnji. Ovakvim recikliranjem štite se prirodne vrijednosti Malostonskog zaljeva koje su važne i za gospodarstvo i za život svakog pojedinca koji je vezan za Malostonski zaljev.
– Odbačene ljušture kamenica i dagnji tretiraju se kao otpad neugodna mirisa koji najčešće završi u komunalnom otpadu ili na ilegalnim deponijima u prirodi, a ponekad se bacaju nazad u more. Teško se raspadaju, na njima često zaostaju organske tvari što uzrokuje neugodne mirise. Procjenjuje se da u Hrvatskoj, nakon konzumacije kamenica i dagnji, godišnje ostane oko 400 tona ljuštura. To je veliki i neiskorišteni potencijal jer su ljušture građene od kalcijevog karbonata, koji je danas dosta tražena sirovina sa širokom mogućnosti ponovnog korištenja i upotrebe – kaže Marijana Miljas Đuračić
Korištenje ljuštura bilo je poznato još u prvim ljudskim civilizacijama. Tada su korištene kao sredstvo plaćanja, od njih su se izrađivali nakit i razni alati, a vjerovalo se i da je prah ljušture ljekovit. U novijoj povijesti, ljušture pomiješane s pijeskom, vodom i pepelom koristile su se u gradnji kuća duž obala Atlantika. Danas se mogu koristiti u industriji za dobivanje kalcijeva oksida koji je jedan od sastojaka u proizvodnji papira, cementa, različitih pudera i prašaka.
FOTOGALERIJA:
Radionica je organizirana u sklopu projekta Eko Malostonski zaljev, financiranog sredstvima Europske unije u okviru mjere 1.1. Jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog razvoja ribarstvenog područja iz lokalne razvojne strategije u ribarstvu 2014. – 2020. FLAG-a Južni Jadran u partnerstvu s Komunalnim društvom Ston d.o.o. i Udrugom Stonski školjkari. Projekt je započeo u travnju 2022. godine i trajat će do kraja prosinca 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 511.482,97 kuna.
