Aktualno

BETINA: Ženska veslačka regata “Dlan&Veslo” i velika mjesna fešta uz Dan brganja, 4. 8. 2024.

Dan brganja poznata je betinska fešta u čast posebnoj...

Hrvatsko društvo pisaca utemeljilo nagradu „Joža Horvat“ za najbolje putopise

Hrvatsko društvo pisaca utemeljilo je književnu nagradu „Joža Horvat“...

MITAN MARINA: Modna revija “Mitan fashion show”, 25. 7. 2024.

Nakon što se prošlog tjedna u Mitan Marini u...

MORSKI BOŽIĆ: Od dagnji i kamenica adventski vjenčići, anđeli i božićni ukrasi

Procjenjuje se da u Hrvatskoj, nakon konzumacije kamenica i dagnji, godišnje ostane oko 400 tona ljuštura. To je veliki i neiskorišteni potencijal jer su ljušture građene od kalcijevog karbonata, koji je danas dosta tražena sirovina.

Dobra ideja za izradu adventskih vjenčića i božićnih ukrasa stiže nam iz Stona, gdje su ih 10. prosinca 2022. na ekoradionici školska djeca i njihovi roditelji izrađivali od odbačenih ljuštura dagnji i kamenica, uz kreativno vodstvo Jelene Tomašević, profesorice hrvatskog jezika iz OŠ Mokošica.

Za božićnu čaroliju s okusom mora važna je blistava sedefasta unutrašnjost crnih ljuštura dagnji, ili mušula kako ih zovu u Stonu, i zanimljiva kamenasta tekstura vanjskog dijela ljušture kamenice.

Dva adventska vjenčića sa ljušturama dagnji
Dva adventska vjenčića sa ljušturama dagnji koje je izradila prof. Jelena Tomašević / Fotografije: Privatni album Jelene Tomašević

Sjajne ljušture dagnji umjesto zelenih borovih grančica na adventskom vjenčiću

Za izradu ovih ukrasa nakon jela se ljušture dagnji i kamenica ne bacaju, nego se trebaju dobro oprati. Najbolje ih je prvo na sat-dva namočiti u hladnoj vodi, a potom ih iščetkati četkicom za zube s vodom u kojoj, po potrebi, može biti dodano malo deterdženta za suđe. Kad su oprane treba ih dobro osušiti. U ljušture dagnji još se utrlja malo baby ulja kako bi dobile sjaj.

Osim odbačenih i pripremljenih ljuštura dagnji i kamenica, za izradu ukrasa trebaju i silikonski pištolj, krug za adventski vijenac te razne prigodne ukrasne vrpce i lamete za bor, zvjezdice, ukrasne kuglice i perlice, nosači svijeća, bijele kuglice od stiropora za glave anđela, češeri, vata, sprejevi sa zlatnom i srebrnom bojom, flomasteri…

Kao što se može vidjeti u fotogaleriji, ljušture dagnji zamjenile su na adventskom vjenčiću zelene grančice bora: treba ih samo strpljivo i uredno polijepiti silikonom na adventski krug. Ovi su vjenčići i trajni. Mogu se čuvati za sljedeću godinu – samo se stave nove svijeće.

U Hrvatskoj se nakon konzumacije kamenica i dagnji godišnje baca oko 400 tona ljuštura

Radionicu izrade božićnih ukrasa od odbačenih ljuštura kamenica i dagnji koje ostanu nakon jela ili prilikom prerade u Stonu je organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Udrugom Djeca Pelješca i profesoricom hrvatskog jezika Jelenom Tomašević iz OŠ Mokošica, koja je bila kreativni voditelj radionice. U Dječjem vrtiću Ston na radionicu je došlo tridesetak djece i njihovih roditelja iz Stona i Janjine. Nakon radionice su ukrase koje su izradili ponijeli kući.

– I djeca i roditelji su bili jako kreativni. Bilo im je pravo otkriće kako ljušture kamenica i dagnji mogu biti dekorativne i iznimno efektne – rekla nam je Marijana Miljas Đuračić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, zadovoljna uspjehom radionice.

Cilj radionice bio je potaknuti lokalno stanovništvo, ugostitelje i školjkare u prostoru Malostonskog zaljeva na ponovnu upotrebu otpada nastalog od odbačenih ljuštura kamenica i dagnji. Ovakvim recikliranjem štite se prirodne vrijednosti Malostonskog zaljeva koje su važne i za gospodarstvo i za život svakog pojedinca koji je vezan za Malostonski zaljev.

Djeca nakon radionice sa svojim adventskim vjenčićima i ukrasima od ljušturi školjki
Djeca nakon radionice sa svojim adventskim vjenčićima i ukrasima od ljušturi školjki

– Odbačene ljušture kamenica i dagnji tretiraju se kao otpad neugodna mirisa koji najčešće završi u komunalnom otpadu ili na ilegalnim deponijima u prirodi, a ponekad se bacaju nazad u more. Teško se raspadaju, na njima često zaostaju organske tvari što uzrokuje neugodne mirise. Procjenjuje se da u Hrvatskoj, nakon konzumacije kamenica i dagnji, godišnje ostane oko 400 tona ljuštura. To je veliki i neiskorišteni potencijal jer su ljušture građene od kalcijevog karbonata, koji je danas dosta tražena sirovina sa širokom mogućnosti ponovnog korištenja i upotrebe – kaže Marijana Miljas Đuračić

Korištenje ljuštura bilo je poznato još u prvim ljudskim civilizacijama. Tada su korištene kao sredstvo plaćanja, od njih su se izrađivali nakit i razni alati, a vjerovalo se i da je prah ljušture ljekovit. U novijoj povijesti, ljušture pomiješane s pijeskom, vodom i pepelom koristile su se u gradnji kuća duž obala Atlantika. Danas se mogu koristiti u industriji za dobivanje kalcijeva oksida koji je jedan od sastojaka u proizvodnji papira, cementa, različitih pudera i prašaka.

FOTOGALERIJA:

Radionica je organizirana u sklopu projekta Eko Malostonski zaljev, financiranog sredstvima Europske unije u okviru mjere 1.1. Jačanje zaštite prirodnih resursa kao preduvjeta održivog razvoja ribarstvenog područja iz lokalne razvojne strategije u ribarstvu 2014. – 2020. FLAG-a Južni Jadran u partnerstvu s Komunalnim društvom Ston d.o.o. i Udrugom Stonski školjkari. Projekt je započeo u travnju 2022. godine i trajat će do kraja prosinca 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 511.482,97 kuna.

Novo

Hrvatsko društvo pisaca utemeljilo nagradu „Joža Horvat“ za najbolje putopise

Hrvatsko društvo pisaca utemeljilo je književnu nagradu „Joža Horvat“...

Marija Grčić Sultanija, prva hrvatska žena-mornar plovila je odjevena kao muškarac

Prva žena pomorac u Hrvatskoj zvala se Marija Grčić....

MITAN MARINA: Modna revija “Mitan fashion show”, 25. 7. 2024.

Nakon što se prošlog tjedna u Mitan Marini u...

ŽENA NA BRODU: Od zlokobnice kojoj nije mjesto na brodu do gusarske kapetanice

Od davnina među pomorcima postoji vjerovanje da žena na morskim plovidbama donosi nesreću. Osnovni uzrok takvom vjerovanju bilo je nerazumijevanje prirodnih pojava, pa su...

Belanova Regata života o Filipu Jurišiću na Olimpijadi – osvaja svijet

Neno Belan i njegova najnovija pjesma Regata života postaju zanimljivi u svijetu jedrenja i izvan Hrvatske. Britanski portal Sail World, jedan od najznačajnijih u...

MALINSKA – GLAVOTOK: Porcijunkula – blagoslov barki, brodova i posada, 2. 8. 2024.

Bliži se 2. kolovoz, svetkovina Gospe od Anđela – Porcijunkula, kada u svim franjevačkim crkvama svi vjernici mogu izmoliti oprost svih vremenskih grijeha i...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here