Aktualno

Belanova Regata života o Filipu Jurišiću na Olimpijadi – osvaja svijet

Neno Belan i njegova najnovija pjesma Regata života postaju...

VRSAR: Ribarska fešta, 26.7.2024.

U Vrsar su se vratile ribarske fešte koje se...

STARI GRAD NA HVARU: Ne propustite Dane u vali – veliki hrvatski Festival brodova, mora i mornara, 19-22. 9. 2024.

Ovogodišnji, peti zaredom Festival brodova, mora i mornara, pod...

Komiža: Brzi i žestoki u ribarskoj falkuši, Festival od mora, 20-23. 6. 2024.

U četvrtak 20. lipnja kreće jedan od tradicijski najvrjednijih i najsadržajnijih manifestacija čuvanja hrvatske maritimne baštine – komiški Festival mora – Ruta Palagruzona. Glavna „junakinja“ ovog izuzetnog događanja je legendarna komiška falkuša, svojevrsna gajeta na vesla i na jedra – posebno građena za ribolov na pučinskom otočju Palagruža i za dopremu što veće količine usoljenih srdela kući u Komižu, od čega su živjele brojne komiške obitelji. Upravo je komiški Festival mora – Ruta Palagruzona fascinantan prikaz tadašnjeg načina života, u kojem su svi postupci bili strogo propisani, jer je trebalo svima dati jednaku šansu da, grubo rečeno – ne umru od gladi.

Falkuša – regatni, ribarski i teretni brod

Svi su znali da je kod Palagruže, otočja udaljenog 42 milje od Komiže, obilje plave ribe. No, znali su i to da tamo nije bilo svejedno gdje će se baciti mreže – postojale su lošije i bolje riblje pošte. Kako bi svi imali jednaku šansu da osvoje najbolju poziciju za ribu, ali i da zauzmu mjesto na žalu gdje će noćiti i soliti ulovljenu ribu, redovno se u vrijeme mjeseca-mlađaka i ribolovnog mraka organizirala utrka ribara u falkušama od Komiže do Palagruže a znak za start bio je pucanj topa s komiške tvrđave. Ako je bilo vjetra digla su se sva moguća jedra, ako je bila utiha, u žuljevite ruke prihvatile su se vesla. Prvi zadatak je bio regatno – brzinski: što prije da se zauzme najbolja pozicija za lov ribe i mjesto na žalu na koje stane samo petnaestak brodica. A na surovoj obali Palagruže znalo je u sezoni lova na srdele boraviti i više od pet stotina ribara. Drugi zadatak bio je: mrežom uloviti što više ribe, usoliti je, podići brodske stranice – falke i vratiti se s najvećom mogućim tovarom usoljene ribe u Komižu. Stoga je falkuša bila istodobno i regatni, i ribarski, i teretni brod. Tri broda u jednom.

Inače, falkušu možemo opisati kao 7-8 metara duga i tri metra široku drvenu brodicu na vesla i na jedra. S velikim latinskim jedrom može postići i 12 čvorova (22 km/h). Posada – družina sastojala se od pet do najviše šest članova. Svatko ima svoje mjesto na brodici i kod veslanja, i kod jedrenja, i kod ribarenja. U 20-tak dana ribolovnog mraka koliko je trajalo ribarenje, ulovili bi i usolili i do osam tona srdela. Za sve to vrijeme kuhalo se i živjeli na brodici. Naziv falkuša dolazi od riječi falke, što znači lažne, bočne pomične strane brodice koje su se mogle skinuti da se može lakše veslati i jedriti, kako bi bila brža. Bez falki bio je to i ribarski brod, prikladan za spuštanje i dizanje ribarske mreže. S falkama bi to onda teretni brod u kojeg bi stala sva količina ulovljenih i usoljenih srdela.

Za uspjeh cijelog tog pothvata presudna je bila i posada-družina broda. Izvorni i jedinstveni zajednički naziv za brod, ribolov, alate i družinu bio je – „špurtenjača“. Već sam opis cijele te eskapade – od starta, preko ribolova do povratka, značio je da se je član družine morao biti svojevrsni supermen. Morao je biti vrsni jedriličar, poznavati orijentaciju po zvijezdama, poznavati promjene vremena bolje od suvremenih meteorologa, poznavati ponašanje ribe, soljenje ribe … I biti zanatlija: bačvar, stolar, jedrar, kovači, brodograditelj … Uz sve to morao je biti posve zdrav i fizički snažan, kako bi mogao izdržati maratonsko veslanje, ako nije bilo vjetra. Posebno na povratku, kada je brodica do vrha bila puna usoljene ribe. U svemu tome, odlučujući je bio i raspored posade po mjestima. Glavni je bio – svićor. Svićor je bio zapovjednik, kapetan, nedodirljivi autoritet peteročlane družine. Leđima je bio okrenut provi a licem družini. Veslao je malim veslom. Svićor je za vrijeme odmora često pod glavu stavljao kamen da ne bi zaspao, da ga ne zaskoči nevera. Svićora riječ bila je – prva i zadnja, na njegovu odluku nije smjelo biti prigovora.

Najvještiji veslač u družini bio je – Prima. On je držao smjer broda. Najstariji i najspretniji veslač bio je – Srida. Srida je bio i zamjenik svićora. Mjesto najmlađeg veslača zvalo se – Trastan. Njegov zadatak bio i da pere ribu prije soljenja, da je nosi na barku te da kuha za družinu. Trastan je obično bio i najmlađi i najneiskusniji član družine, pa su ga nazivali i “moli od trastana”. Mjesto najjačeg veslača zvalo se – Katina. Bio je to najjači čovjek u družini, koji ima snage da vesla brže kako valovi ne bi usporavali brod. Prije ribolova, svićori su išli na „bruškit“. Tamo bi izvlačili brojeve iz šešira, a svaki je broj imao svoju poštu (ribolovnu poziciju). „Bruškitalo“ se i mjesto za sušenje mreže na Palagruži. Veliki bruškit je službeni ždrijeb koji je na početku ribolovne sezone određivao kojim će redom razne družine ići od pošte do pošte.

Regata falkuša – 250 godina starija od America s cupa

Prema povijesnim dokumentima, prva regata – utrka komiških ribara do Palagruže startala je 12. lipnja 1593. a sudjelovale su 74 falkuše sa po pet članova posade. Inače, najstarijom regatom na svijetu smatra se Americas Cup (100 Guineas Cup) iz 1851. godine. Komiška regata starija je od Americas Cupa – više od dva i pol stoljeća! Posljednja izvorna ribarska utrka falkuša do Palagruže održana je 13. lipnja 1937. godine, kada su brodski i vanbrodski motori i u ribarenju zamijenili vesla i jedra.

Prvu suvremenu regatu falkuša od Komiže do Palagruže, pod nazivom Rota Palagruzona organizira Udruga za maritimnu baštinu Ars Halieutica 2009. godine a od 2011. kreće i svestrani program Festival mora s Rotom Palagruzonom kao središnjim zbivanjem.

Donosimo cjelovit program ovogodišnjeg komiškog Festivala mora – od četvrtka 20. do nedjelje 23. lipnja 2024:

*Serijal tekstova “Čuvari hrvatske pomorske baštine” na portalu Nautička patrola objavljuje se uz potporu Agencije za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Novo

ŽENA NA BRODU: Od zlokobnice kojoj nije mjesto na brodu do gusarske kapetanice

Od davnina među pomorcima postoji vjerovanje da žena na...

Belanova Regata života o Filipu Jurišiću na Olimpijadi – osvaja svijet

Neno Belan i njegova najnovija pjesma Regata života postaju...

VRSAR: Ribarska fešta, 26.7.2024.

U Vrsar su se vratile ribarske fešte koje se...

33. Komiška regata: Pobjednik je jedrilica Dubrovnik

33. Komiška regata jedrila se od 31. svibnja do 2. lipnja na ruti Split - Komiža – Split. Flota od 52. jedrilice prvu je...

KOMIŠKA FALKUŠA: Barka hraniteljica za ribolov na pučinskom otočju Palagruža

Legendarna komiška falkuša zapravo je svojevrsna gajeta. Kao što je betinska gajeta murterskim obiteljima bila barka koja život znači, tako je i falkuša -...

Milan Jadrešić:“Naši se brodovi ne rade od afričkog nego od domaćeg drva“

Neke od najljepših tradicijskih brodova koje danas plove Jadranom napravio je betinski brodograditelj u drvu Milan Jadrešić Pile. Sagradio je dvije od tri replike...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here