Aktualno

Pičuljanov brod Rab Patrol – čuvar hrvatskog mora

Javna ustanova More i krš nabavila je sredstvima Europske...

Sidž – sajam tradicionalnih proizvoda i janjetine, Slano, 2. 8. 2022.

Sidž (ili Siđ) je tradicionalni sajam u Slanom, u...

Branje cvijeta soli u Solani Pag

Jutra u poljima Solane Pag novost je u ljetnoj...

Kriju li dinosauri tajnu vrhunskog istarskog vina i maslinova ulja?

Već me dugo prate vizije istarskih dinosaura. Što je valjda i normalno poslije svega što sam o njima pročitao, a posebno što sam ovdje u Istri doživio kroz desetljeća plovidbe. Istarski dinosauri su mi prošle godine postali opsesija. Tolika da kada sam s broda na vezu u pulskoj svrnuo pogled na Uljanikove dizalice, u mašti sam vidio visoke, sjajne i vitke vratove tih gigantskih, divnih i divljih pretpotopnih stvorova.

Vidim ih kako naginju svoje male elegantne glave nad visokim raslinjem i kako svojim moćnim čeljustima brste najmlađe, najfinije i najsočnije vrhove bujnog raslinja. Bit će da je toj opsesiji u mnogome pridonio i Steven Spielberg, jer je vrhunski odradio posao snimajući film o dinosaurima Jurski park. Film koji ne djeluje kao mašta i pusta fikcija, već kao živa stvarnost, budući da je temeljen na znanstvenim činjenicama i saznanjima paleontologa i drugih znanstvenika.

Brojni tragovi dinosaura u Istri

Uzroci ove fascinacije dinosaurima ne mogu biti jasniji. Isti su kao i kod mnogih drugih prije mene, onih koji po Istri postavili njihove poučne staze, oblikovali njihova tijela, osmislili izložbene i zabavne parkove s njima kao glavnim likovima. Da. Radi se o brojnim tragovima dinosaura posvud na ovim prostorima: na Velom Brijunu, na Kamenjaku, u uvali kod Bala, na otočićima Fenoliga i Levan, na poluotoku Marlera …

Ta golema intrigantna bića milijunima su godina kročila ovim tlom, ovdje živjela, plodila se i razmnožavala, pretvorile tadašnje ovdašnje šume i proplanke u svoje pašnjake, lovišta, gnijezda, šetališta …

Zašto baš ovdje na obalama Istre? Kako su živjeli, koliko ih je bilo, kako su nestali? Nije moguće da nisu, osim stopa i kostiju, ostavili i neke druge, nevidljive tragove boraveći milijunima godina na ovome tlu kojim danas kročimo, plovimo, ugošćujemo turiste iz cijeloga svijeta, uživamo u lijepim krajolicima … A posebno u plodovima ove specifične istarske zemlje: u najboljem maslinovom ulju na svijetu, u vrhunskim vinima, voću, povrću, pršutu, siru, tartufima …

Odnosi veličine ruke u okamenjenom otisku troprstog dinosaurusa na Brijunima
Odnosi veličine ruke u okamenjenom otisku troprstog dinosaurusa na Brijunima / Foto: Snježana Ivić Gerovac

Dinosauri su gospodarili cijelim planetom

Zbog razumijevanja cijele priče krenimo od prapočetka. Iz istog razloga znanstvenici su cijelu povijest planeta podijelili na ere mjerene najprije milijardama, a onda milijunima godina. No, kažimo odmah da ovaj tekst nema niti može imati znanstvenih pretenzija. Uostalom ni sami znanstvenici ne slažu se baš u svim prosudbama.

U početku, prije četiri i pol milijarde godina biosfera zemlje bila je “juha” – bujon u kojem je bilo nemoguće razlikovati životinju od biljke. Tek prije 550 milijuna godina došlo do odvajanja biljnog i životinjskog svijeta, a od prije 300 milijuna godina u životinjskom se svijetu razlikuju mesožderi i vegetarijanci. Tu nastupaju dinosauri. Razdoblje u kojem su živjeli zove se mezozoik. Počeo je prije 235 milijuna godina i trajao je oko 160 milijuna godina. Podijeljen je na manja razdoblja: trias, juru i kredu. Priča o dinosaurima počinje u prvom razdoblju, u triasu, a priča o istarskim dinosaurima, prema nalazima paleontologa, vezana je za kredu.

No, do početka krede dinosauri su zagospodarili cijelim planetom. Mogli su to jer u prvo vrijeme mezozoika postojao jedinstveni super kontinent zvan Pangea s unutrašnjim morem Tetis i jedinstvenim golemim oceanom Panthalassom. To je omogućavalo da se jurski dinosauri kreću, žive i razmnožavaju od Južnog pola preko ekvatora do Sjevernog pola. U juri se Pangea najprije razdvojila na dva potkontinenta – Gondvanu na jugu i Lauraziju na sjeveru. Nakon toga kopnene mase sve se više diferenciraju poprimajući današnje konture. Tako na pretpostavljenoj karti svijeta sve više možemo locirati Istru kao postojbinu dinosaura.

Dinosaurusi svojim bogatim ostacima oplemenili istarsku plodnu zemlju

Paleontolozi su u cijelom svijetu registrirali više od 10.000 ostataka dinosaura: kosti, lubanje, zube, koprolit (znanstveni naziv za fosilni izmet), okamenjene stope. Istina, u Istri nije pronađen niti jedan koprolit, ali prema istarskom biljnom svijetu u kredi sasvim je jasno da su se ovdje biljojedi dobro hranili bogatim raslinjem toga doba: visokim i bujnim papratima, cvjetnicama, crnogoričnim i listopadnim krošnjama … Naravno, mesožderi su se hranili svime što se kretalo. A svi zajedno bogato su gnojili tlo svog staništa da bi ono odgovorilo još bogatijom “trpezom”.
Među istarskim dinosaurima znanstvenici spominju biljojede sauropode i mesojede teropode. Posebno je impresivan biljojed brahiosaur – dugačak 27 m, visok 12 m, težak oko 70 tona. Netko je pomalo mesarski izračunao i raščlanio njegovu masu: 40 tona mesa, 11 tona kostiju, 3,5 tone krvi, 4 tone kože, 15 tona masnog tkiva …

Sigurno je da su brojni dinosauri svojim golemim tijelima, apetitom i bogatim ostacima kroz milijune godina oplemenili ovu istarsku zemlju, bila ona crvena, crna, siva ili bijela. Vrijedni Istrijani ovdje danas uzgajaju masline, lozu, povrće, voće… Iz plodova zemlje izvlače najbolje maslinovo ulje, najfiniju malvaziju, merlot, teran, cabernet sovignon … Ovdje već dvije i pol tisuće godina pase i autohtoni istarski boškarin, zajedno s kravama, ovcama i kozama … Na glasu je istarski sir, pršut, ombolo… U svemu tome danas uživamo i mi i tisuće gostiju ovog našeg predivnog podneblja … Ali ne smije se zaboraviti – u početku ovdje bijahu dinosauri. I zato ostavimo mjesta za neke neznanstvene ali jednostavne zaključke: Može li tolika količina biomase ostati bez traga? Nisu li baš dinasauri zaslužni za izuzetan istarski vinarski terroire? Za ovdašnje vrhunsko maslinovo ulje? Bez obzira na to koliko je milijuna godina prošlo. Jer, dinosauri jesu nestali prije 65 milijuna godina, ali su tu u Istri prije toga živjeli, množili se i ugibali punih 80 milijuna godina!

NA FENOLIGI – STAZA DINOSAURA

Istražili smo otočić Fenologu smješten između vrha krajnje južne točke Istre i svjetionika Porer. Tu su slovenski biolog Matjaž Gogala i geolog Rajko Pavlovec prije 45 godina otkrili mnoštvo otisaka dinosaura. Procjenjuje se da ih je čak 150, a posebnost im je da pripadaju i mesojedima i biljojedima. Osvjedočili smo se da postoji iskonska staza duga 20-tak metara sa 40-tak otisaka.

Samo milju i pol sjevernije na zapadnoj strani poluotoka Kamenjak, na rtu Grakalovac kod uvali Pinižule, otkriveno je 12 okamenjenih stopa dinosaura te još sličnih tragova u jednoj uvali kod Premanture, s druge strane Kamenjaka. Tragova ima tamo na drugoj strani Medulinskog zaljeva na poluotoku Marlera i otočiću Levan, dok je u uvali Colone kod Bala jedan talijanski ronilac otkrio kosti dinosaura.

Prije par godina posjetili smo rt Ploča na Velom Brijunu gdje je 1934. godine Austrijanac Adolf Bachofen von Echt, pronašao golemi trag brahiosaura i tragove još nekih vrsta dinosaura-

TAJNA NESTANKA DINOSAURA: Asteroid ili efekt staklenika i klimatske promjene?

Zašto su izumrli dinosauri? Najjednostavnije je bilo prihvatiti teoriju da su odjednom nestali, jer ih je uništio golemi asteroid koji je pao prije 65 milijuna godina na poluotok Yucatan u Meksičkom zaljevu. I da je tada uslijedila apokalipsa. Planetom su harali požari, potresi, uragani, tsunamiji … Gusta prašina i dim mjesecima pretvorila dan u noć pa Sunce više nije grijalo Zemlju.

Ali. Dio znanstvenika s tim se ne slaže. Jer preživjeli su krokodili, kornjače i ptice. Oni tvrde da je izumiranje dinosaura počelo 50 milijuna godina prije pada asteroida. I da se to dogodilo postepeno. A glavni su uzroci – efekt staklenika i klimatske promjene.

# Znanstvenici su na temelju veličine i brojnosti dinosaura izračunali da su godišnje ispuštali 520 milijuna tona metana, piše američki časopis Current Biology.

# Izračuni pokazuju da su dinosauri proizvodili više metana od svih sadašnjih izvora i prirodnih, i kao posljedica ljudskih aktivnosti, tvrdi prof. Dave Wilkinson sa sveučilišta John Moores iz Liverpoola.

Da je tada bilo današnjih medija, vjerojatno bi sve to vrištalo s naslovnih stranica.

Dinosaur danas na Velikom Brijunu
Dinosaur danas na Velikom Brijunu, samuje na mjestu gdje ih je nekoć bilo na tisuće / Foto: Snježana Ivić Gerovac

Piše: Mladen Gerovac

Novo

Pičuljanov brod Rab Patrol – čuvar hrvatskog mora

Javna ustanova More i krš nabavila je sredstvima Europske...

Sidž – sajam tradicionalnih proizvoda i janjetine, Slano, 2. 8. 2022.

Sidž (ili Siđ) je tradicionalni sajam u Slanom, u...

Branje cvijeta soli u Solani Pag

Jutra u poljima Solane Pag novost je u ljetnoj...

Ribarski dani u Baškoj na Krku, 5.- 7.8.2022.

Prvog vikenda u kolovozu već tradicionalno se u Baškoj...

Pičuljanov brod Rab Patrol – čuvar hrvatskog mora

Javna ustanova More i krš nabavila je sredstvima Europske unije brod za nadzor zaštićenih područja ekološke mreže Natura 2000.  Radi se o brodu Rab...

Žicova monografija o 100. godišnjici brodogradlišita Punat “Tradicija za budućnost”

Danas brodogradilište Punat, iz kojeg se razvila Marina Punat grupa slavi stoljeće rada i postojanja. Prigodna svečanost kojom se skromno obilježena obljetnica održava se...

Dan otvorenih vinskih podruma u Istri, 29.5.

Dan otvorenih vinskih podruma u Istri koji će se održati zadnje nedjelje u mjesecu svibnju, 29.05.2022. od 10 do 19 sati. Posjetitelji mogu sudjelovati...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here