Aktualno

DALMATIA BOAT SHOW: Novi nautički sajam u Marini Baotić, 18. do 21. 4. 2024.

Od 18. do 21. 4. 2024. u Marini Baotić...

POZIV VINOLJUPCIMA Smotra istarskih vina u Gračišću, 1. 4. 2024.

Već 29 godina tradicionalno svakog Uskrsnog ponedjeljka u malom...

CROATIA NAUTIC SHOW, Marina Kaštela, 18-21. 4. 2024: 35 tvrtki predstavlja 80 brodova

U Marini Kaštela održava se od 18. do 21....

Otok Svetac: Harem moćnih ljubavnika ilirske kraljice Teute

Obilazimo Komižu. Na obzoru prema zapadu tamna gorovita silueta otoka. To je Svetac. Pučinski otok visokih klisura, pristupačan samo za lijepa vremena. Otok misterija i intrigantne prošlosti. Otok oko kojeg se pletu mnoge tajne i legende. Odavno je bio nastanjen. Danas više nije. Od prije 250 godina tu je živjela komiška obitelj Zanki. Oni su mu i vlasnici. Danas su tu samo ljeti – Zankiji i njihovi gosti.
Ono što nas posebno ovamo privlači je Teutin dvorac na njegovu 300-tinjak metara visokom grebenu. Nije sporno. Tako ga odvajkada zovu: Teutina kula, Teutin grad, Krajicin grad …

Teuta i Iliri, igrica Total War: Rome II
Teuta i Iliri u igrici Total War: Rome II / Ilustracija Mariusz Kozik za The Creative Assembly

Smrt muža, izdaja ljubavnika, bijeg od Rimljana

Sve je počelo s njezinim mužem Agronom oko 230. godine prije Krista. U njegovo doba Ilirsko je kraljevstvo bili na vrhuncu vojne moći i na moru i na kopnu. Zato mu se i makedonski kralj obratio za pomoć protiv Grka, koje je i inače Agron rado imao za žrtve. Pobjeda mu je donijela golemi plijen. Agron se od veselja toliko nalio teškim grčkim crnjakom da je umro u snu.

Udovica Teuta, sada kraljica brzo se snašla. Nastavila je s dobro uvedenim poslom – gusarenjem. Žrtve su najčešće bili Rimljani. Plijen je uvijek bio velik i od njega se moglo kraljevski živjeti. Nit’ orao, nit’ kopao a pun dvorac (kod Sućurja na Hvaru) zlata, srebra, nakita, vina, ulja i svakojakih đakonija otetim rimskim trgovcima, patricijima, bonvivanima i hedonistima. Kad je to ovima dozlogrdili poslali su na nju opaku vojsku. Doživjela je veliki poraz. Morala je abdicirati. Možda i ne bi bilo tako da je nije izdao njen kapetan mornarice, ujedno i ljubavnik Demetrije. Teuta se sklanja na Svetac. Prati je njena vjerna dvorska svita s nešto vojske i vjernih mornara s floticom brzih i okretnih brodica liburna.

Gusarsko gnijezdo na Svecu

Svetac je sjajno mjesto za gusarenje. Kraj njega prolazi jadranska ruta istok – zapad i sjever – jug. Kula je sjajna osmatračnica. Kada se na vidiku pojave jedra njena se posada sjuri na obalu, spusti liburne u more i žrtva više nema šanse. Opet se na Teutinu dvorcu lagodno živi od kraljevskog plijena.

Tako bi ova priča i završila poput mnogih drugih „bila jednom jedna kraljica” da se nisu pojavili Zankiji. Jednoga dana odlučili su proširiti vinograd, pljunuli su u šake, uzeli maškine i krenuli po obronku da ga iskrče i zasade lozu. Odjednom – ljudske kosti. I to kakve – krupne, teške, dugačke, očito muškaračke. Tako i toliko krupnih ljudi na otoku nikad nije bilo. Ni Ilira, ni benediktinaca, ni pastira … Kako je seks udružen s moći najjača sila koja pokreće svijet, a znajući njene ljubavničke apetite, ostaje samo jedno – Teuta nije otimala samo teret, već i živi plijen. I to samo lijepe i krupne muškarce, koji su izgledom obećavali duge noći pune užitka i sladostrašća.

Muškarci kao plijen

Ne zna se kako su ti ljudi skončali – nasilno ili od nemoći, O tome možemo samo nagađati, premda već ima takvih slučajeva slikovito zabilježenih u kraljevskoj povijesti. Primjerice, ruska carica Katarina Velika, imala je ljubavnike na tekućoj vrpci i cijeli uhodani sustav za njihov angažman. Svaki bi potencijalni ljubavnik potrebite carice morao zadovoljiti čvrsto zadane standarde.

Najprije morao je biti naočit i izgledati obećavajuće (kao i kod Teute). Tada bi dvorski i liječnik provjerio je li kandidat posve zdrav. Zatim bi zadužena dvorska dama, grofica najprije obavila test – isprobala bi njegovu izdržjivost i ljubavničko umijeće. Tek tada bi kandidat bio pušten u caričinu ložnicu. Katarina Velika imala je i nekoliko ljubavnika istodobno. U tome je zaista bila velika. Otvoreno je govorila da joj seks treba barem šest puta dnevno. A na kraju bi se svakom od zaslužnih bogato odužila. Darovala bi im posjede, dvorce, titule, jednome čak i tisuću slugu.

Ne zna se je li Teuta imala dvorske liječnike i dvorske dame – kušačice. Vjerojatno nije. Još je manje vjerojatno da bi svojim gusarenjem stečenim ljubavnicima išta darovala osim sebe. Jer, bila su to sirova i surova vremena (a takvo je bilo i mjesto), pa ih je Teuta vjerojatno dala sve posmicati i zakopati. Bila je to možda i njena osveta cijelom muškom rodu, kada znamo kako ju je izdao njen ljubavnik i zapovjednik mornarice tako da je ostala bez trona i bila prisiljena živjeti na ovom divljem pustom mjestu.

Bilo kako bilo, Zankiji, koji su pronašli opisane kosti, ogradili su to mjesto suhozidom. Tamo danas više nitko nigdje ništa ne kopa. Iako se vjeruje da je Teuta na Svecu zakopala i blago što ga je plijenila s rimskih galija. Vjerojatno bi se prije opet naišlo na kosti nego li na zlato i srebro. Jer o Svecu su poznate i druge intrigantne priče novijeg datuma, tako da su mu Englezi svojedobno dali ime – Vražji otok. No to više nisu misterije, već dobrim dijelom zapisana povijest.

Piše: Mladen Gerovac

Ruševina na Svecu nazivaju Teutina kula
Ruševina na Svecu nazivaju Teutina kula / Foto: Kazališni kamp besa.hr

Piše: Mladen Gerovac

Naslovna fotografija: Pogled na strme hridi na otoku Svecu / Foto:Kazališni kamp besa.hr

Novo

DALMATIA BOAT SHOW: Novi nautički sajam u Marini Baotić, 18. do 21. 4. 2024.

Od 18. do 21. 4. 2024. u Marini Baotić...

Ljudi koji su ACI marinama udahnuli dušu

Ovo su sjećanja i svjedočenja zaposlenika koji su od...

BORIS GAŠPERINI, direktor ACI marine Umag: Gost je – kralj!

Marina je sasvim promijenila Umag i odnos tamošnjih ljudi...

ACI MARINA JEZERA: Najzaslužniji čovjek što su Jezera dobila marinu je – Drago Pirija

Drago Pirija, najzaslužniji čovjek što su Jezera dobila marinu,...

KOMIŠKA FALKUŠA: Barka hraniteljica za ribolov na pučinskom otočju Palagruža

Legendarna komiška falkuša zapravo je svojevrsna gajeta. Kao što je betinska gajeta murterskim obiteljima bila barka koja život znači, tako je i falkuša -...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here