Aktualno

Zagrebački sajam nautike, 22. – 26. 2. 2023: Katalog izlagača, nagradna igra, neretvanski lađari

Zagrebački sajam nautike mogao bi se ipak održati od...

RIJEKA: Međunarodna karnevalska povorka, 19. 2. 2023. u podne

Glavni događaj Riječkog karnevala je Međunarodna karnevalska povorka. To...

MITAN MARINA NA BOOTU Aleksandar Car: “Susret ljudi ne može zamijeniti nikakav Internet”

Aleksandra Cara, kapetana Mitan Marine upoznao sam baš ovdje...

SV. ŠIMUN NA METI LOPOVA: Kako je Zadar uspio spasiti tijelo svog zaštitnika od kradljivaca

Jadransko je more oduvijek bilo poprište važnih i sudbonosnih zbivanja. I za trgovanje, i za ratovanje, i za gusarenje. Od starih Ilira i Grka do Rimljana, Mlečana i, naravno, Hrvata. Njime su se prevozile vojske na ratnim brodovima u osvajačkim pohodima a zatim bi se ti brodovi vraćali s ratnim plijenom. Istodobno se i trgovalo raznom robom. Od vina, ulja i mirodija do jantara i opsidijana. Od hrastovih trupaca s Velebita i Korčule na kojima počiva Venecija do posmrtnih ostataka kršćanskih svetaca, na čijim kostima također počiva dio njene slave.

Mlečani su svog zaštitnika sv. Marka ukrali iz Aleksandrije

Upravo je Mlečanima pohlepa i grabež kroz stoljeća ušla u navadu. Otimali su sve do čega su došli. Pa tako i kosti svetaca koje bi zatim u brodovima vukli preko Jadrana poput sve ostale opljačkane robe.

Sve je počelo sa sv. Markom, apostolom, autorom Evanđelja, aleksandrijskim biskupom i utemeljiteljem kršćanske zajednice u sjevernoj Africi.

Poznata je priča o dvojici mletačkih trgovaca koji su godine 828. za službenog puta u Aleksandriju odlučili ukrasti, ni manje ni više, nego tijelo sv. Marka, koje se u aleksandrijskom svetištu čuvalo punih sedam stoljeća. Kako bi zavarali muslimanske carinike, apostolovo su tijelo stavili ispod komada svinjskog mesa. Kada su ovi okrenuli glave i zgađeno im pokazali da prođu, dvojica Mlečana su košaru s tijelom sveca prekriveno svinjetinom brzo ubacili na brod, odvezali cimu i odmah isplovili.

Tako je tijelo svetoga Marka nakon prelaska Sredozemlja i duž cijelog Jadrana na koncu sretno stiglo do Venecije. Jest da im se tamo sveti Marko dosta dugo opirao, jer su mu jedno vrijeme izgubili svaki trag. Nisu ga mogli naći punih 30 godina. No, kada su ga napokon ipak našli, ustoličili su ga u središnju venecijansku baziliku. Tako je tom prvom velikom krađom Venecija došla do svog novog sveca zaštitnika. Smijenili su dotadašnjeg zaštitnika svetog Teodora i za novog zaštitnika postavili svetog Marka. Kako je krilati lav bio simbol tog legendarnog evanđelista i mučenika, vjernog pratitelja apostola Petra i Pavla, tako su i Mlečani došli do svog simbola.

Upravo će taj krilati lav postati strah i trepet naših krajeva (što sasvim sigurno nije bila svečeva namjera). Ubrzo su žrtve mletačke pohlepe postali hrvatski krajevi i gradovi duž istočne obale Jadrana – od Kotora, Splita i Trogira do Šibenika i Zadra. Štoviše, makinacijama i lukavstvom uspjeli su pridobiti i križare da u Četvrtom križarskom pohodu zajedno osvoje Carigrad, odnosno Konstantinopol, grandioznu i bogatu metropolu velike države još od doba rimskih careva. Kad su uspjeli probiti zidine Carigrada uslijedio su pokolj življa i pljačka svega što je vrijedilo. Svjedočanstvo tog barbarizma zapadnog kulturnog svijeta također se vidi i danas u Veneciji. Tadašnji mletački dužd Enrico Dandolo dao je razmontirati divovsku brončanu skulpturu brončanih konja na carigradskom carskom hipodromu i brodom ih preko Jadrana dopremiti u Veneciju. Ti su ukradeni monumentalni carigradski konji postali ukrasom pročelja one iste bazilike sv. Marka u kojoj se nalaze iz Aleksandrije oteti posmrtni ostaci slavnog apostola.

Predstavljanje Isusa u hramu Slikar Rembrandt
Predstavljanje Isusa u hramu: starac Šimun drži malog Isusa u rukama / Slikar Rembrandt, 17. stoljeće

Krađa balzamiranog tijela sv. Šimuna iz Carigrada

Upravo za Carigrad je vezana krađa posmrtnih ostataka još jednog kršćanskog sveca, koji se neposredno tiče naših krajeva, točnije Zadra. Radi se o balzamiranom tijelu bogoprimaoca, svetog Šimuna. Prema svjedočanstvu u Evanđelju po Luki starac Šimun zatekao se u hramu kada su Djevica Marija i Josip donijeli Isusa u jeruzalemski hram da ga po Zakonu, kao svako muško prvorođenče prikažu i posvete Gospodinu … Prije toga Duh Sveti je bogobojaznom i poštenom starcu Šimunu objavio „da neće vidjeti smrti dok ne vidi Pomazanika Gospodnjega.” I kada roditelji uniješe dijete Isusa primi ga Šimun u naručje i zahvali Bogu, blagoslovi roditelje te izreče poznato proročanstvo o Isusu i Mariji.

Do 6. stoljeća balzamirano tijelo Šimunovo bijaše čuvano u Palestini. No, istočno-rimski carevi tada počeše prikupljati vrijedna umjetnička djela kao i relikvije svetaca kako bi parirali Rimu. Tako se u Carigrad dovezlo i tijelo sv. Šimuna. U jednom dokumentu iz 1200. godine stoji kako su „Danijel i Antonije Novgorodski vidjeli u Carigradu Šimunov grob”, pa se pouzdano zna da je tijelo Sv. Šimuna tada još uvijek bilo u Carigradu. Također se može, prema gotičkom napisu u škrinji sv. Šimuna zaključiti da je njegovo tijelo iz Carigrada u Zadar prenijeto 1203. godine. A to se prema predaji zbilo ovako:

Mletački križar ili trgovac, po nekima predajama plemić, vraćao se svojim brodom iz Sirije u Veneciju. Na brodu je sa sobom imao balzamirano tijelo sv. Šimuna, Za krađu je bio razrađen čitav plan. Svečevo tijelo nije bilo teško ukrasti, budući da je počivalo u jasno označenom grobu. Ali bilo je to ipak vrlo riskantno, jer takva je krađa bila strogo zabranjena. Iskušenje je ipak bilo preveliko. Jer svetac je svetac, i rado bi ga Mlečani u Veneciji pridružili ukradenom svetom Marku. Krađa je uspjela, svečevo tijelo je skupa sa škrinjom prebačen na brod, koji je krenuo preko Sredozemlja i Jadrana put Venecije.

Kako je oluja dovela tijelo sv. Šimuna u Zadar

No, kad se brod našao u visini Zadra, upao je u silnu oluju. Jedva su se uspjeli spasiti. Brod je otegljen u škver, a vlasnik je našao smještaj u zadarskoj luci, u svratištu pustinjaka. Svečevo tijelo zakopao je u tamošnjem groblju. Pustinjacima je kazao da se radi o njegovom preminulom bratu. No, ubrzo se teško razbolio i kada je shvatio da mu nema spasa, redovnicima je povjerio da nakon smrti dobro pregledaju njegovo tijelo, te da će naći nešto vrlo zanimljivo. To su i učinili. Oko pokojnikova vrata nađoše svjedočanstvo da na groblju nije pokopan njegov brat, već da se radi o neraspadnutom tijelu svetog Šimuna.

U ranu zoru kada su počeli otkopavati tijelo pridružiše im se i tri predstavnika zadarskih civilnih vlasti. Sva su trojica imali viđenje koje ih je dovelo na grob. Ubrzo se priča proširila gradom i otad su Zadrani počeli štovati svetog Šimuna kao svog zaštitnika.

Još jedno čudo: Brod s ukradenim tijelom sv. Šimuna nije htio zaploviti iz zadarske luke

Posljednje čudo vezano za tijelo sv. Šimuna dogodilo se početkom II. svjetskog rata. Talijanski fašisti oteli su škrinju sa svečevim tijelom i odnijeli ga na brod s namjerom da ga prebace u Italiju. No brod nikako nije mogao zaploviti. Pozvali su svećenike pa i samog biskupa da mole. Nije uspjelo, brod ni makac. Kada su podigli škrinju mogli su je jedino vratiti natrag u crkvu.

Škrinja sv. Šimuna Izvor HAZU
Škrinja sv. Šimuna Izvor HAZU

Tijelo sv. Šimuna, inače počiva u škrinji koju je dala izraditi hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, kćerka bosanskoga bana Stjepana II. Kotromanića i žena Ludovika I. Anžuvinskog. Škrinja je najvrjednije djelo srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj. Na njoj su prizori koji svjedoče o dolasku tijela svetog Šimuna u Zadar, prizori iz hrvatske povijesti, pa i trenutak kada je kraljica Elizabeta u ludilu odrezala i ukrala svecu prst. Škrinja leži na rukama dva baroknih anđela, izlivena 1648. godine iz bronce zaplijenjenih turskih topova. Škrinja s neraspadljivim tijelom otvara se hodočasnicima svake godine 8. listopada. Hodočašće traje tjedan dana, uz zagovor i zavjete brojnih vjernika ovom čudesnom svecu. Osobito za zagovor mole žene koje ne mogu imati djecu. Jer biblijski starac Šimun je u rukama držao utjelovljenu Riječ.

Prije desetak godina tijelo sv. Šimuna pregledali su dr. Dragan Primorac, tadašnji ministar znanosti, obrazovanja i športa te prof. dr. Šimun Anđelinović, pročelnik Zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split, kao i skupina arheologa i svećenika. Nazočan je bio i zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Naime, zadarski nadbiskup jedini može dozvoliti pregled tijela. Pregled se inače redovno obavlja svakih 30. godina. Prilikom ovog posljednjeg pregleda zaključeno je da je tijelo je u vrlo dobru stanju i da nema nikakvih znakova raspadanja.

Božić 2022: Traži se pozlaćeni stupić ukraden sa škrinje sv. Šimuna

Posljednja krađa sv. Šimuna dogodila se prije dva mjeseca, koncem listopada 2022. Lopov je sa škrinje sv. Šime ukrao fragmente dva pozlaćena tordirana stupića s bazama i glavicama u obliku anđela. Policija je početkom prosinca uhvatila 35-godišnjeg Zadranina, pronašli su i veći dio pozlaćenih djelova relikvije koje je zakopao na dva mjesta u skrovitom dijelu parka u Zadru.

Pronađeni ukradeni stupići u jednom zadarskom parku nađeni 8. prosinca 2022 Foto PU Zadarska
Pronađeni ukradeni stupići bili su zakopani u jednom parku u Zadru / Foto. PU Zadarska

Još uvijek nije pronađen dio ukrasa za škrinje koja je najvrjednije djelo srednjovjekovne zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj. Dio jednog stupića s bazom za sada nije pronađen te policija moli građane ako imaju kakve informacije, ako prepoznaju ili su pronašli takav predmet (cjelovit ili u dijelovima) da se jave na telefon 192, u najbližu policijsku postaju ili na e-mail zadarska@policija.hr

Na fotografiji je prikazan cjeloviti stupić, a dio koji još uvijek nedostaje je naznačen crvenom bojom:

Pozlaćeni stupić koji se još traži sa škrinje sv. Šimuna
Pozlaćeni stupić koji se još traži sa škrinje sv. Šimuna / Izvor: PU Zadar

Novo

Pašticada od tune

Pašticada je tradicionalno dalmatinsko jelo koje vuče korijenje iz...

Zoran Kosović: Moji recepti za kozice s medom, sashimi i tartar steak od tune

Kad se na prostranoj dubrovačkoj terasi Zorana Kosovića s...

Zagrebački sajam nautike, 22. – 26. 2. 2023: Katalog izlagača, nagradna igra, neretvanski lađari

Zagrebački sajam nautike mogao bi se ipak održati od...

RIJEKA: Međunarodna karnevalska povorka, 19. 2. 2023. u podne

Glavni događaj Riječkog karnevala je Međunarodna karnevalska povorka. To...

Cromaris zapošljava 5 hranioca ribe u ribogojilištu u Zadru

Rok prijave: 14. 1. 2023. Uvjet: srednja škola 3 ili 4 godine, radno iskustvo nije potrebno.Posao: hranjenje ribe, doprema hrane, održavanje čistoće ribogojilišta, briga o...

BIOGRAD-ZADAR 17. i 18. PROSINCA: Božićna regata s darovima za djecu i mlade

Jedriličarski klub Uskok Zadar i Yacht club Biograd organiziraju 17. i 18. prosinca 2022. tradicionalnu Božićnu regatu. Regata se jedri na relaciji Biograd –...

ADVENT 2022 ZADAR: Na CookingFestu se posjetiteljima dijele tradicionalna jela zadarskog podneblja

Zadrani su tijekom Adventa pripremili bogati program zbivanja koji će trajati čitavih mjesec i pol dana. Cijeli grad živi u ozračju Božića, glavna zbivanja...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here