Aktualno

Zagrebački sajam nautike, 22. – 26. 2. 2023: Katalog izlagača, nagradna igra, neretvanski lađari

Zagrebački sajam nautike mogao bi se ipak održati od...

RIJEKA: Međunarodna karnevalska povorka, 19. 2. 2023. u podne

Glavni događaj Riječkog karnevala je Međunarodna karnevalska povorka. To...

MITAN MARINA NA BOOTU Aleksandar Car: “Susret ljudi ne može zamijeniti nikakav Internet”

Aleksandra Cara, kapetana Mitan Marine upoznao sam baš ovdje...

ZAŠTO ACI NE ZARAĐUJE VIŠE? ACI Sail je projekt u reviziji, a ACI Air je stopiran

Dr. sc. Ivan Herak, član uprave ACI-ja objašnjava zašto ACI ne zarađuje više i najavljuje širenje poslovanja ovog lanca marina u hotelijerstvo, maloprodajne trgovine, čarter i servisnu djelatnost

„ACI je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario najveće prihode i najveću EBITDA u svojoj gotovo četrdesetogodišnjoj povijesti. Od siječnja do konca rujna ostvareno je 194,7 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je za čak 29 milijuna kuna odnosno 17% više nego prošle godine“, izjavio je prošlog mjeseca dr. sc. Ivan Herak, član Uprave ACI-ja za financije, korporativno pravo i ljudske resurse u opsežnom intervjuu za „Slobodnu Dalmaciju“ iz studenog 2022. koji je prenešen i na korporativnoj web stranici ACI-ja. Herak se ovom intervjuu osvrće i na mane najvećeg sustava marina na Mediteranu te najavljuje koje će se poslovne promjene dogoditi u ACI-ju u sljedećem periodu. A promjene su ACI-ju su nužne, jer iako ovaj sustav u većinskom državnom vlasništvu radi s dobiti, ACI sustav marina bi mogao zarađivati znatno više.

U veljači 2022. dolazi do promjene u upravi ACI-ja. Odlukom hrvatske vlade Pavić je i dalje ostao na čelu ACI-ja, a u upravi ACI-ja pridružena su mu dva člana: Ivan Herak i Josip Ostrogović. Obojica zastupaju ACI skupno s predsjednikom uprave Kristijanom Pavićem. Josip Ostrogović zadužen je za investicije, marketing i maloprodaju.

Iz intervjua koji je Herak 15. studenog 2022. godine dao „Slobodnoj Dalmaciji“ jasno je kako se ova nova uprava kritički pozabavila s dva velika projekta Kristijana Pavića. O njima se Herak u ovom intervjuu referira kao o projektima „stare uprave“.

ACI Sail, kojim se Pavić hvalio kao uspješnim i jednim od najprofitabilnijih sektora poslovanja ACI-ja u izvješću o poslovanju za 2021., sada je projekt u reviziji. O uspješnosti ACI Saila, kako kaže Herak u ovom intervjuu, moći će se presuditi tek nakon što prođe još jedna turistička sezona.

Od ACI Aira izgleda da neće biti ništa. Naime, to je poslovna jedinica ACI-ja osnovana prošle godine s Pavićevom najavom ACI-jeve flote hidroaviona koji će već 2022. povezivati otoke s kopnom i 22 marine u lancu ACI-ja. Sada Herak kaže da su u ovoj godini samo naručene studije da se preispita isplativost ovog projekta, pa iako su studije optimistične, Herak smatra da bi trebalo oprezno testirati projekt tako da se prvo uzme jedan hidroavion u lizing na godinu dana, pa da se onda vidi kako će to ići.

U nastavku donosimo glavne naglaske iz ovog Herakovog intervjua:

#Najprofitabilnije ACI marine u 2022:

“Rast prihoda od prodaje u 2022. godini zabilježen je u svim marinama. Najznačajniji je rast ostvaren u marinama Korčula, Split, Palmižana i Milna.“

#Pozitivno poslovanje ACI-ja:

“ACI d.d. od 2011. posluje s dobiti te svake godine bilježi kontinuirani rast.“

# Zašto ACI ne zarađuje više?

Herak opširno pojašnjava kako su za to odgovorni:

  • socijalizam u kojem su stvarani sustavi koji nisu mogli odgovoriti na izazove realne ekonomije
  • vremensko ograničenja koncesija za marine u sustavu zbog kojih je upitna isplativnost velikih ulaganja
  • problem upisa pomorskog dobra i legalizacija objekata
  • ACI raspolaže neadekvatnom strukturom vezova i sadržaja na kopnu
  • nakon početnog uzleta 80-tih godina prošlog stoljeća usljedilo je ratno razdoblje i dugi niz godina poslovanja s gubitkom zbog čega su infrastruktura i sadržaji marina uvelike zapušteni
  • dodatni problem je dobna struktura djelatnika
  • cjelokupno poslovanje ACI-ja počiva na informatičkim rješenjima „koja već danas ne mogu odgovoriti na sve zahtjeve poslovanja, kako pojedinih marina, tako i sustava u cjelini

# Svim marinama u sustavu ACI-ja 2030. godine istječe koncesija

Herak ističe kako je preduvjet daljnjeg razvoja ACI-ja ishođenje produljenog roka trajanja koncesija za sve marine u sustavu:

„Od 2007. u sustav je uloženo više od 750 milijuna kuna, daleko više od tada planiranih 200 milijuna kuna, kako bi se marine dovele na prihvatljivu razinu uređenosti koju specifična klijentela traži. No, da bi ACI kvalitetom i rasponom usluga mogao konkurirati marinama na Mediteranu i Jadranu, kako bi bio u mogućnosti zadovoljiti sve standarde zaštite okoliša i osigurati željeni stupanj sigurnosti, potrebno je izvršiti znatna ulaganja čija je isplativost u postojećim uvjetima preostalog “trajanja” koncesije krajnje upitna.“

# ACI ulazi u hotelijerstvo, maloprodajne trgovine, čarterski turizam i razvoj servisne djelatnosti:

„ Iako je u prošlosti većinu usluga u marinama ACI samostalno obavljao, danas većinu pratećih sadržaja odnosno sporednih djelatnosti (prvenstveno ugostiteljska i servisna djelatnost, usluge čartera, agencijske usluge, trgovina i sl.) obavljaju druge fizičke i pravne osobe u okviru raznih oblika poslovne suradnje.

Samo Društvo uglavnom se oslanja na pružanje usluga korištenja veza, dizanja i spuštanja plovila, parkinga, pranja plovila te zanemarivog dijela ostalih turističkih usluga. Navedeno je rezultiralo strukturom prihoda u kojoj većinski udio zauzima prihod po osnovi veza, a samo Društvo time postaje izuzetno ovisno o kretanjima tržišta nautičkog turizma te premalo koristi gospodarski i turistički potencijal destinacija u kojima su smještene pojedine marine.

Diversifikacija poslovanja podrazumijeva razvoj novih, kao i već postojećih usluga koje su iz brojnih razloga do danas bile zanemarene. Nakon izvršenih analiza tržišta, vodeći računa o postojećim ljudskim potencijalima, financijskim resursima i prethodnim iskustvima, Društvo namjerava dio svojih resursa – financijskih i ljudskih – uložiti u razvoj ugostiteljskih (hotelijerstvo) i trgovačkih djelatnosti (maloprodaja), čarterski turizam te u razvoj servisnih djelatnosti.“

# Osnivanje vlastite ACI čarter flote s 3 do 4 čarterske baze:

„Uvažavajući trendove, ali i ranija iskustva s razvojem ovog turističkog proizvoda, uprava nije donijela nikakvu odluku, ali promišlja razvijati čartersku flotu sačinjenu isključivo od plovila u menadžmentu. Točnije promišljaju se čarterski menadžment programi za vanjske partnere koji bi uključivali posredovanje prilikom kupovine, financiranja i osiguranja plovila te usluge veza, rezervacije plovila, izmjene posade i održavanja plovila.

Potencijalne baze buduće čarterske flote potencijalno mogu biti marine u Dubrovniku, Trogiru, Vodicama i Puli. Moguće je uspostavljanje tri do četiri čarterske baze, jedna na krajnjem jugu, jedna ili dvije na srednjem te jedna na sjevernom Jadranu.“

# Strateško partnerstvo s grupacijom Lürssen:

“Projekt koji smo započeli s grupacijom Lurssen zasigurno spada među najvažnije projekte u novijoj povijesti Rijeke, ne samo zbog očekivanih gospodarskih benefita i činjenice da će Rijeku pozicionirati na nautičkoj karti Hrvatske, već prvenstveno zbog toga što će se kroz projekt inicirati tranzicija arhaične, naslijeđene strukture riječkoga gospodarstva.

Usudio bih se reći da ovaj projekt predstavlja svojevrsni lakmus papir za Hrvatsku, zbog činjenice da je do realizacije došlo prvenstveno zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske. Isto tako dionik u projektu je ACI, koji se nalazi u 78% vlasništvu Republike Hrvatske, dok je drugi dionik respektabilna njemačka kompanija koja pored spomenutog ulaganja i kupnje većinskog paketa Liburnije hotela Opatija ima namjeru ulagati i u druge projekte u Hrvatskoj.

S obzirom na ekonomsku potentnost partnera, činjenicu da se radi o kompaniji koja je jedan od najvećih projektanata i proizvođača jahti u svijetu, k tome i lider kada su u pitanju tzv. nautičke tehnologije, na kraju i partner s kojim smo “kliknuli”, sasvim se logičnim nameće dalje strateško partnerstvo sa spomenutom grupom, za koji postoji i izražen interes druge strane.”

# ACI AIR stopiran:

„Projekt ACI AIR u naravi predstavlja proširenje osnovne djelatnosti ACI-ja na pružanje komercijalnih usluga prijevoza putnika hidroavionima. Kako pružanje spomenutih usluga valja povezivati sa značajnijom investicijom (nabavka aviona, izgradnja kopnene/morske infrastrukture-pontoni/ morski aerodromi, servisni centar), i s određenim tržišnim rizicima (očekivani volumen potražnje, financijska isplativost i sl.) te kadrovsko-organizacijskim i strateškim izazovima, to je aktualna Uprava ACI-ja naručila izradu dokumenta koji bi objektivno i stručno sagledao ne samo tržišni i financijski potencijal ovog kompleksnog razvojno-investicijskog pothvata, već i njegovu dugoročnu poslovnu opravdanost u kontekstu mogućih eksternih ekonomija/disekonomija relevantnih za poslovanje ACI-ja u svom “corebusinessu”.

U studiji je zaključno utvrđeno da očekivane poslovne performanse projekta ACI AIR ukazuju na činjenicu da bi se trošak inicijalno potrebnih ulaganja mogao uredno servisirati tijekom cijelog promatranog razdoblja. Robustnost predvidivih poslovnih performansi dodatno je testirana i kroz analizu osjetljivosti koja je ukazala na prilično zadovoljavajuću otpornost projekta na testirane činitelje rizika, ali je pokazala i da je projekt prilično osjetljiv na smanjivanje poslovnih prihoda.

U odnosu na pokretanje tog projekta postoje Studija KPMG-a, odluka “stare” Uprave, NO i Skupštine ACI-ja, koji su dali “zeleno” svjetlo pokretanju projekta. Spomenutu nabavu hidroaviona lukrativnom je u svojoj studiji-reviziji projekta ocijenio i Institut za turizam Republike Hrvatske. Međutim, moje promišljanje ide u pravcu da se projekt testira kroz nabavu jednog hidroaviona u razdoblju od godine dana (lizing).“

# ACI SAIL u reviziji:

“ACI SAIL je bivša Uprava procijenila kao projekt koji generira novu ponudu u portfelju usluga ACI d.d. Naime, tada je procijenjeno da u okviru nautičkog turizma postoji prostor za vrhunsku školu jedrenja te vrhunski crew charter, što je nastavak početne vizije ACI-ja, a komplementarno djeluje na temeljne usluge Društva.

Drugim riječima, inicijalna ideja je bila da ACI SAIL angažmanom vrhunskih kadrova u sprezi sa brandom ACI dodatno poboljša imidž i reputaciju ACI-ja, kako na domaćoj tako i na globalnoj nautičkoj mapi. Kao osnovne smjernice projekta definirane su samoodrživost, profitabilnost i izvrsnost.

Na sjednici uprave održanoj prije nekoliko dana preuzeo sam obavezu izrade Revizije poslovanja ACI SAIL-a, tako da Vam na izravno pitanje, premda već imam neki stav oko projekta,još ne mogu dati odgovor. Načelno, s obzirom na Covid okolnosti u kojima je projekt započet, mogu reći da će se nesporna ocjena o uspješnosti projekta moći dati tek nakon okončanja iduće turističke sezone.”

# Nove ACI marine: kreće izrada studije kojom će se ispitati prostorno-planske, imovinsko-pravne i gospodarske pretpostavke niza potencijalnih luka nautičkog turizma:

„Želi li ACI zadržati svoju konkurentsku sposobnost i udio na tržištu nautičkog turizma, pored diversifikacije poslovanja nužno mora širiti i svoj nautički “portfelj”. U navedenom kontekstu uskoro krećemo s izradom Studije kojom ćemo ispitati prostorno-planske, imovinsko-pravne i gospodarske pretpostavke niza potencijalnih luka nautičkog turizma.“

Intervju je objavljen u „Slobodnoj Dalmaciji“, autor je novinar Dražen Gudić, a u cijelosti ga možete pročitati na ovom linku: https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/biznis/za-ovu-hrvatsku-tvrtku-nema-krize-ivan-herak-clan-uprave-u-prvih-devet-mjeseci-ove-godine-ostvarili-smo-194-7-milijuna-kuna-prihoda-najvise-u-40-godina-postojanja-1240857

Novo

Pašticada od tune

Pašticada je tradicionalno dalmatinsko jelo koje vuče korijenje iz...

Zoran Kosović: Moji recepti za kozice s medom, sashimi i tartar steak od tune

Kad se na prostranoj dubrovačkoj terasi Zorana Kosovića s...

Zagrebački sajam nautike, 22. – 26. 2. 2023: Katalog izlagača, nagradna igra, neretvanski lađari

Zagrebački sajam nautike mogao bi se ipak održati od...

RIJEKA: Međunarodna karnevalska povorka, 19. 2. 2023. u podne

Glavni događaj Riječkog karnevala je Međunarodna karnevalska povorka. To...

Pašticada od tune

Pašticada je tradicionalno dalmatinsko jelo koje vuče korijenje iz Italije. U Veneciji i Veroni se još od 5. stoljeća priprema pastissada de caval s...

Zagrebački sajam nautike, 22. – 26. 2. 2023: Katalog izlagača, nagradna igra, neretvanski lađari

Zagrebački sajam nautike mogao bi se ipak održati od 22. do 26. veljače 2023. i to u osam paviljona: 7, 7A, 8A, 9, 10A,...

LJUBO ŠPANJOL: “ACI je zapravo počeo sa mnom na Rabu”

Za nastanak ACI-ja važan je susret Veljka Barbierija i direktora riječke građevinske megatvrtke Adriagradnja Rabljanina Ljube Španjola, iz čije se suradnje razvio idejni projekt...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here