U redovnom smo obilasku marina i atraktivnih jadranskih nautičkih destinacija. Evo nas napokon i u Marini Frapa u Rogoznici. Posebno se radujemo ovom posjetu. Marina Frapa najbolja je marina u Hrvatskoj. Dvostruka je dobitnici Zlatnoga sidra Nautičke patrole, najvećeg priznanja u hrvatskoj nautici i hrvatskom nautičkom turizmu, koje se dodjeljuje na osnovu ocjena nautičara – gostiju svih hrvatskih marina. Napokon ćemo Marini Frapa i osobno predati ovu po drugi put osvojenu najvišu nautičku nagradu.
Naš je posjet također prigoda za razgovor s čelnicima ove marine o tome kako se postiže izvrsnost u nautičkom biznisu, o marini sada u špici sezone te o stanju i budućnosti hrvatskog turizma. Njihova su nam saznanja dragocjena, jer radi se o ljudima iz prakse, a ne politike, o menadžerima kojima je država okruženje, a ne kadrovik i vlasnik.
Naši su domaćini: vlasnik Marine Frapa Franjo Pašalić, direktor marine Rino Pašalić i njen posebni savjetnik Ivan Soža. Razgovor počinjemo s novostima: „Što je novo u marini Frapa ove sezone“, pitamo Franju Pašalića.
Solarni paneli i preše za otpad
– Puno smo ulagali u infrastrukturu. Ogradili smo dvije restoranske terase za sjedenje vani u sjeni, pod tendom. Jer, još smo u vrijeme pandemije primijetili da svi radije sjede vani, nitko ne želi biti u zatvorenom prostoru. I to smo razvili dalje. Tako sad imamo sjenovitu terasu i pred restoranom Ancora i pred Konobom. Ljudi sjednu u unutrašnjem dijelu restorana jedino kada pada kiša.
Drugo, na sve smo zgrade stavili solarne panele. Ukupna površina im je 3-4.000 četvornih metara. Sve smo to sami financirali. Ako uštedimo na potrošnji struje 30 do 40 posto, to će nam puno značiti. Također, kupili smo preše za smeće. Imamo ukupno 40 malih kontejnera u koje stane i do tonu i pol otpada. Stoga smo nabavili veliku prešu za miješani komunalni otpad i još jednu malu prešu za papir. Tako ćemo ušparati i na odvozu smeća.
Nadalje, u tijeku je još jedna značajna investicija – kompletno renoviramo kongresnu salu. To je mjesto za velike skupove, za podjelu osvojenih trofeja na regatama, za vjenčanja … Ukupna vrijednost tih investicija je gotovo milijun eura, vlastitih ulaganja iz dobiti.
Je li ulazak Hrvatske u šengensku zonu donio neke promjene u vašoj marini?
– Ulaskom u Schengen nama se ništa u životu nije promijenilo. Mi smo i prije kao i sada imali 95 posto stranaca na našim vezovima. I dalje su kod nas strani brodovlasnici glavni gosti. Vrlo malo brodova drže naši, i to uglavnom kroz čarter. Prije desetak godina imali ovdje stotinjak brodova domaćih ljudi. U ono vrijeme bila je moda da imaš brod, kupovalo se na kredit i leasing, pa se nije moglo vraćati i mnogima su banke naposlijetku uzele brod. Tako da danas, ako ukupnom broju naših klijenata pribrojimo brodove domaćih čarter kompanija, na našim je vezovima 80 posto stranaca.
Hrvatska je bila i ostala sindikalno odmaralište Europe
Smatrate li da hrvatski turizam ide u dobrom pravcu?
Sasvim sigurno ne ide! Problem je pretjerano razvijanje masovnog turizma za goste koji traže jeftino. Već 25 godina upozoravam da ćemo od ovakve lijepe zemlje napraviti jedno veliko sindikalno odmaralište Europe, za njihove radnike i penzionere. U bivšem sistemu bili smo „zimmer frei“, a to smo i danas. I time smo uništili turizam ove zemlje. Žalosno je što to nitko ne vidi.
Malo su porasle cijene i sad je odjednom svima skupo. A nije skupo! Ne uspoređujem nas s Francuskom i Italijom koje razvijaju mondeni turizam, ali u ovom običnom sektoru mi smo jeftiniji po 30 do 40 posto. Ali ljudima koji u Hrvatsku dolaze kao turisti, njima je sve skupo, jer su od prije naučili da su bivša Jugoslavija i nakon toga nova Hrvatska puno jeftinije od drugih. A to su gosti koji u automobilima dovoze svoju hranu. Izađu četvero njih iz auta, izvade sve namirnice i robu koja im treba za sedam dana, pa čak i vodu.
Neće se to promijeniti sve dok se dozvoljava ova kućna radinost iliti zimmer frei. To nisu turistički sadržaji nego socijalna mjera kojom se podržava jedna klasa rentijera. To ne pomaže državi niti turizmu. Pomaže pojedincima. Nisam protiv toga, ali da mi imamo 80 posto kreveta u privatnom smještaju, to je problem i to je žalosno. Došli smo tako daleko da ovi gosti koji spavaju u Rogoznici u apartmanima, a to su stranci, da ih je strah ući u marinu, jer misle da ako je nešto lijepo da je skupo. A kod nas je jeftinije nego u mjestu – kaže vlasnik marine Frapa.
Luksuzni resort Frapa Medine koči birokracija
Nakon vrhunske marine, Franjo Pašalić razvija još jedan projekt vrhunskog luksuznog turizma. Na području Medine, sjeverozapadno od marine, namjerava sagraditi resort centar na više od 120.000 četvornih metara, s luksuznim hotelom, apartmanima i sedam vila. Još prije tri godine zgotovio je pozamašnu studiju s animacijom izgleda i tlocrtima objekata. Zanimalo nas je dokle je stigla realizacija projekta.
– Resort Frapa je u fazi dobivanja lokacijske dozvole. Nažalost ne znam kada ćemo krenuti u realizaciju, jer nažalost vremenske gabarite ne određuje više niti novac niti vlasnik novca nego određuje birokracija. Dobili smo to da to bude strateški projekt pa ćemo vidjeti. Ali ubije nas birokracija. Imam osjećaj da svi koji trebaju dati neku dozvolu, da su najsretniji kad im ne dolaziš i kad ništa od njih ne tražiš. Pa kako će zemlja napredovati!?Ako se zna da je strateški projekt, umjesto da ga županijske strukture podrže kao strateški, oni propitkuju i pokušavaju naći razlog da ga opstruiraju – zaključuje Franjo Pašalić.
