Aktualno

CENTAR MARITIMNE BAŠTINE U KRKU: Čudesan svijet Željka Skomeršića

O Željku Skomeršiću i njegovom osobitom doprinosu čuvanju pomorske...

JELSA: Predstavljanje svježih maslinovih ulja u kušaonici Seca u Gdinju

Predstavljanje svježih maslinovih ulja s područja općine Jelsa uz...

40. RIJEKA BOAT SHOW: Glavna zvijezda sajma brodica škvera Brnabić s Raba

Na starome mjestu, na Gatu Karoline Riječke u tijeku...

MALI ACI: Što sadrži Barbierijev nautički projekt “100 lučica”

Već godinama hrvatski nautički turizam muči nestašica vezova. Tijekom dva udarna ljetna mjeseca našim morem dnevno krstari i po 30 tisuća turističkih brodica i jahti, a u postojećim marinama na raspolaganju im je tek nekih 15.000 vezova. To znači da ih polovica provede negdje na sidru ili «divljem» vezu. Rezultat toga su devastirane uvale, s uništenim dnom i obalama prepunim smeća.

Istodobno, gradnja novih marina je skupa, jedan vez prosječno stoji 20.000 eura. Osim toga, to je čvrsta i trajna betonska instalacija u moru. Stoga je klasična marina s prosjekom od 300 vezova nautičko rješenje još za desetak mjesta duž obale a ostale nedostajuće vezove trebalo bi rješavati plutajućim gatovima u zaštićenim uvalama i u već postojećim lukama i lučicama, posebno na otocima.

Regata Barcolana: Veljko Barbieri na maksi krstašu ACY no. 1 sa Cinom Riccijem
Regata Barcolana: Veljko Barbieri (u sredini) na maksi krstašu ACY no. 1 sa Cinom Riccijem (sasvim desno) / Foto: osobna arhiva Veljka Barbierija

Zato, umjesto čvrste betonske gradnje rive, gatova i lukobrana, Barbierijev projekt «100 lučica» previđa plutajuće gatove i valobranske pontone. Na kopnu bi bili minimalistički objekti – prizemnice od gruba kamena pokrivene mediteranskim kanalicama, u kojima su kvalitetne sanitarije s toplom i hladnom vodom, recepcija, ribarski restoran tipa konobe s natkrivenom terasom, prodavaonica osnovnih živežnih namirnica, suvremeno rješenje prikupljanja otpada. Koristila bi se alternativna energija – vjetar i sunce.

Pripremajući projekt, Veljko Barbieri je s ekipom stručnjaka obišao 187 uvala u kojima nautičari ljeti sidre brodice i jahte. Sve su uglavnom bile stovarišta raznog otpada. Nakon razgovora s mještanima izabrali su 100 najznačajnijih lokacija za nautički turizam i napravili proračune.

Prosječno korištenje lučica je 70 dana u godini. Uz cijenu veza od 35 eura dnevno stopa rentabilnosti iznosila bi 13 do 15 posto na uloženi kapital. A prosječna cijena lučica sa 60 vezova bila bi 300 tisuća eura. U svakoj bi se lučici u prosjeku zaposlilo pet djelatnika u nautici te sedam u ugostiteljstvu i trgovini. To znači da bi stalni posao dobilo više od tisuću ljudi, a u ljetnoj sezoni bi ih radilo dva pa i tri puta više.

– Naš je prijedlog da nositelj posla, bez obzira hoće li to biti novo poduzeće ili neko postojeća, zadrži 25 posto udjela plus jednu dionicu, kako bi se ostvarila jedna kohezija sustava i razradili i kontrolirali standardi kvalitete usluga. Malim i srednjim lokalnim poduzetnicima trebalo bi prepustiti 75 posto vlasništva. Država bi za početak osnovala novo društvo ili povjerila nekom postojećem da bude nositelj i pokretač projekta. Zatim treba pristupiti sređivanju prostorne dokumentacije, izradi prostornih i detaljnih planova te ishoditi sve ostale potrebne papire za dobivanje lokacijske dozvole, uključujući i koncesiju za pomorsko dobro. Projektom se izbjegla velika koncentracija brodova na jednoj lokaciji. Zato turističke lučice imaju od 40 do 100 vezova, prosječno 60, i to za brodove veličine 12 puta 4 metra. Od 100 lokacija 70 lučica bi radilo sezonski, a za 30-ak koje se nalaze u naseljenim mjestima predviđa se cjelogodišnje poslovanje i primanje jahti na stalni vez. Na sjevernom Jadranu predviđena je 31 lučica, na srednjem 45, a na južnom dijelu hrvatske obale 24 lučice – predstavio je svoj 2002. godine svoj projekt Veljko Barbieri.

– Kod nas nedostaje uopće strategija turizma. Ponuda je dosadna i svodi se na rasprodaju starih hotela. Nema recimo visokokvalitetnih turističkih naselja s luksuznim bungalovima uz punu zaštitu privatnosti, igrališta za golf, obnove starih kuća i naselja kao i zapuštenih starih ljetnikovaca posebno na dubrovačkom području. Sve su to projekti u kojima bi se moglo uključiti lokalno stanovništvo, a isto nudi i projekt 100 lučica. Došlo je vrijeme kada bi trebalo sagledati i precizno osmisliti viziju nautičke ponude Hrvatske kao važnog dijela njezina razvoja. Nautičku strategiju trebaju sačinjavati tri međusobno povezane komponente, klasične marine na najviše 50 lokacija, centri za prihvat mega jahti koje su se u nas počele pojavljivati te sustav 100 turističkih lučica – dodaje Barbieri. Nadajmo se da će se Vlada idućih tjedana, kao što se najavljuje, odrediti o studiji. U tom slučaju za iduću sezonu 2003. moglo bi se izraditi desetak lučica. Zatim u sezoni 2004. urediti još 40-ak lučica, a do 2005. godine svih sto – – riječi su Veljka Barbierija izrečene početkom lipnja 2002. godine. Prije 12 godina.

Novo

Zlatno sidro 2023: MARINA FUNTANA – Svaki gost se ovdje osjeća kao doma

Voljom nautičara, koji su ispunili anketni upitnik objavljen na...

CENTAR MARITIMNE BAŠTINE U KRKU: Čudesan svijet Željka Skomeršića

O Željku Skomeršiću i njegovom osobitom doprinosu čuvanju pomorske...

JELSA: Predstavljanje svježih maslinovih ulja u kušaonici Seca u Gdinju

Predstavljanje svježih maslinovih ulja s područja općine Jelsa uz...

40. RIJEKA BOAT SHOW: Glavna zvijezda sajma brodica škvera Brnabić s Raba

Na starome mjestu, na Gatu Karoline Riječke u tijeku...

DOBA NAUTIČKOG BLAGOSTANJA: ACI standard vrhunske hrane i dobre zabave

Nautičarski Belle Epoque što su ga stvorile ACI-jeve marine zavladao je 1980-tih cijelim Jadranom i na kopnu i na otocima. Pa i u marinama...

Svjetska elita u ACI marinama: Modna dizajnerica Roberta di Camerino u lovu na lignje

U ACI-jevim marinama od samog su početka boravili brojni prinčevi i kraljevi, industrijalci i predsjednici velikih korporacija, državnici i premijeri koji su plovili Jadranom,...

ZORAN KRSTINIĆ, direktor ACI marine Vrboska: “Marina živi s Vrboskom”

ACI marina Vrboska smještena je u skrovitoj uvali, duboko uvučenoj u kopno sjeverne obale Hvara. Ovo drevno, idilično mjesto zbog mosta, otočića i lijepih...

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here