Nedjelja, sunčana, prekrasna, lagani maestral. Posljednji je dan Biograd Boat Showa. Prometni krkljanac, nigdje parkinga. Ovaj gradić s pet i pol tisuća stanovnika svake se godine u ovo doba pretvara u nautički velegrad. Ali ove godine gužva je veća no ikad.
Izabrali smo za posjet upravo ovaj posljednji dan sajma iz dva praktična novinarska razloga. Prvo, željeli smo u punoj mjeri doživjeti sajam onako kako ga doživljavaju posjetitelji. Jer tu će se steći ovog zadnjeg dana sajma i vikenda najveće mnoštvo ljudi svih dobi, zanimanja i interesa. Oni koji kupuju i oni koji samo razgledaju sve te barke, brodice i jahte, motornjake i jedrilice, i razne atraktivne morske igračke. Tu su i oni koji su tek u potrazi za nečim što im fali u brodskoj ili nautičkoj opremi ili u osobnom nautičkom life styleu. Možda nepromočiva vjetrovka, cipele-brodarice ili kompletno olujno odijelo. A možda jednostavno samo kakva zgodna majica ili morski suvenir za kućnu zbirku. Pa usput i kupe nešto iz bogate ponude seoskih OPG-ova. Danas su ovdje i znalci i amateri, i čarteraši i regataši, i plažari i mornari, i maštari. Kojima je san prvi put samostalno zaploviti do prve skrovite uvale i plaže, i frikovi koji sanjaju o tome da odvežu cimu podignu jedra i otplove do dalekih obala egzotičnih mora. Ovdje se susreću i poslovni partneri i prijatelji, kako bi uz piće i morsku spizu razmijeniti iskustava i morske priče. Tu su danas i cijele obitelji, skupa s kućnim ljubimcima.
Drugi novinarski razlog su – izlagači. Sada na kraju već sasvim dobro znaju na čemu su s ponudom i potražnjom. Sa zanimanjem i potrebama svih tih tisuća ljudi kojima su brodovi, more i plovidba posao, zabava ili oboje.
Poslovni dio već je vrlo uspješno odrađen u prve dane sajma. B2B platforma umrežila je nautičke tvrtke iz 25 zemalja od Austrije do Australije i posredovala u više od 800 poslovnih susreta. Dvodnevni Croatia Charter Expo povezao je čarter tvrtke iz 30 država širom svijeta s preko 400 akreditiranih sudionika. Bio je to ovdašnji najveći poslovni događaj.
David Rajapakse: Naši Elani su butik proizvodi
Sajam po sebi nije velik. Možeš ga obići u pola sata laganog hoda. Ali kada zađeš duboko u njegova njedra, niti jedan cijeli dan nije ti dosta. Krenuli smo tragom najavljenih premijera novih brodova. Istodobno tragamo za ostalim novostima, zanimljivim ljudima i njihovim pričama otkrivajući sadržaje koje oko ne vidi jer ih štand ne nudi.
Najprije smo zastali pred impresivnom flotom novih Elanovih jahti na jedra. Glavna zvijezda štanda i sajma je prekrasan novi Elan Impression 43. Ovdje, na biogradskom sajmu ovaj je brod prvi put prikazan urbi et orbi. Dakle, svjetska premijera. Pokraj njega bok uz bok su modeli GT i E6, koji je nominiran za Europsku jahtu 2023. godine. Nalazimo sjajnog sugovornika. Ne može biti bolji. David Rajapakse je čelni čovjek Elanovog marketinga. Razgovor teče glatko: hrvatsko-slovenski, slovensko-hrvatski, nije bitno, jer je nautički znalački i koncizno.
– Svi ovi modeli u Biogradu su novi: GT je star dvije godine, E6 smo lansirali proljetos. I evo ovdje svjetske sajamske premijere Elana Impression 43.
Ovaj brod doista izgleda impresivno.
– Da, to je plod suradnje s Humphreys Yacht Designom i talijanskom dizajnerskom kućom Pininfarina. Humphreys Yacht Design je napravio geometriju trupa i nautičku arhitekturu, a Pininfarina je dao unutrašnje uređenje i vanjski stajling. Elan Impression 43 drugi je model koji je nastao u suradnji s talijanskom dizajnerskom kućom Pininfarina. S njima smo prethodno napravili Elan E6. A Model GT bio je plod suradnje sa studijom F-A –Porshe Designom, no to je druga priča.
Osnovne značajke Elana Impression 43?
– Ovaj je brod vrlo dobro napravljen. Kvaliteta je na prvom mjestu. Tu su bitni volumen, komfor, lako upravljanje i lako održavanje. Idealan je i za čarter i za obitelj.
Kako ide s prodajom?
– Već se prodaje u cijelom svijetu i kao vlasnički brod i kao čarter brod. Interes je nekako pola-pola. A u Hrvatskoj ga uglavnom kupuju ljudi za vlastitu upotrebu.
Cijena?
– Elan se razlikuje od drugih proizvođača brodova po tome što mi nismo masovna proizvodnja, već smo usmjereni ka butik produkciji. Ove brodove radimo s više detalja i s kvalitetnijim materijalima. To znači da je i cijena malo viša. Elana 43 standard je 280 000 eura, a s nekom komfornom opremom iznosi oko 320 000 eura.
Custom oprema po želji kupca?
– Može biti do neke mjere – sve možemo napraviti, ali u nekoj točci za ovaj Elan 43 to postaje preskupo. U skupini luxury premium, u koju spada GT model, cijena je oko 500 000 eura. Tu se kupcu lakše izlazi u susret, no to je drugi koncept – zaokružuje priču Elanov marketing menadžer David Rajapakse.
Nastavljamo prema pokretnom dijelu gatu, koji spaja marinski sajamski prostor u cjelinu, te povremeno omogućuje brodovima da uplove i isplove iz marine.
Glavni hit Excess 11 – najmanji u seriji katamarana
Pred nama je Jeanneau DB 43. Prostrana krmena platforma i veliki kokpit pod tikovinom, koji se još može sa svake strane proširiti obaranjem bokova. To je novi patent, nova Jeanneau DB linija. Vanjska kuhinja, klizni hardtop. Široki bočni prolazi, sunčalište na pramcu. Unutra dobro opremljena kuhinja, kabine s pet postelja, toalet s tuš kabinom. Sjajan brod za potpuni užitak u ljetnom krstarenju. Ne treba posebno isticati da ga predstavlja dugogodišnji Jeanneuov zastupnik hrvatska tvrtka Euromarine. Nismo brojili, ali čini se da Euromarine ima ovdje na sajmu najveći flotu. Strateški ju je rasporedio po cijeloj marini. Zastupljeni su svi novi modeli linija Prestige i Marry fisher. Tamo prijeko još nas čeka i glavni hit – Excess 11, najmanji brod u seriji katamarana.
Usput nam je još jedna luksuzna jedrilica s popisa sajamskih premijera. Hanse 460. Raskoš kokpita pod tikovinom sve govori.
Tu je i lijepi day cruiser Ryck 280. Otac i sin, bar se stiče takav dojam, pomno razgledaju kokpit. Očito ne samo iz puke znatiželje. Podižu poklopac kuhinjice koja omogućuje pripremu obroka. Pod hardtopom je i stol sa sjedalicama. Ugodan i udoban prostor. Unutra je toalet. Na pramcu je lijepo sunčalište. Ryck 280 također pripada premijernoj sajamskoj floti. Cijena – 60-tak tisuća eura. Sve u svemu za ovakav brod i nije previše. Cijena tjednog najma ljeti je oko dvije i pol tisuće eura.
Premjerni Fjord 41XL svojim impresivnim dizajnom privlači pažnju jednog bračnog para srednje dobi. Razgledaju ga i izvana i iznutra. Dojmljivo oblikovani bočni prozori najavljuju interijer pun svjetla. Ako je suditi po vanjskom izgledu bit će da je u pravu prodavač kada tvrdi da se radi o spektakularnoj jahti. Cijena joj je 550 000 eura bez PDV-a. A uživanje u njenoj ljepoti ne košta ništa. Možeš se u nju zaljubiti na prvi pogled, ali se kupovina takve jahte sasvim sigurno ne donosi na prečac.
Pred nama je jedno neobično plovilo. Sealver Waveboat. Umjesto kokpita zjapi duboki otvor. U ovom zanimljivom kompletu nedostaje vodeni skuter – jet ski. S njim ovo plovilo postaje motorni čamac za šest osoba. Sealver smo snimili i još jednom ga posjetili na povratku. Tek tada smo dobili cjelovitu sliku. Cijena 25 000 do 30 000 eura. Tjedni najam ljeti je oko 2 000 eura.
Nova marina Jadranovo sa 100 vezova
Evo nas pred štandom Marine Jadranovo. Nije još bila na ruti Nautičke patrole. Nema je ni u našoj ponudi online anketnih upitnika na pet jezika za nautičare. To moramo odmah ispraviti. No, evo prigode da nešto više saznamo o toj relativno novoj marini na crikveničkoj rivijeri. Vlasnik joj je riječka tvrtka BSK d.o.o. koja se bavi hidrograđevinskim i ronilačkim radovima. Tvrtka je obiteljska, vodi je naša sugovornica Karmen Sabolić sa suprugom, u njoj rade i njihove dvije kćeri.
– Dobili smo koncesiju, pa smo marinu počeli graditi 2019. a 2020. smo je otvorili. To je mala obiteljska marina sa stotinjak vezova. Otvorena je cijele godine. Imamo sanitarni čvor, info-pult, preko puta su kafići restorančići, onako ugodno je – opisuje Marinu Jadranovo gospođa Sabolić.
Kako ide s vezovima?
– Imamo mjesečne, godišnje i dnevne vezove. Uveli smo i kombi koji naše klijente prevozi s mjesta gdje su se parkirali auto pa ih sa stvarima ih dovozi u marinu i na povratku ih vraća natrag. Kod nas je na vezu i Hrvatska čigra, koju je gospodin Damir Majetić (zadarski jedriličar i vlasnik poznate nautičke tvrtke Madex, op.a) kupio od Mladena Šuteja.
Karmen Sabolić kaže da je njihova tvrtka također gradila pontone ovdje u Marini Kornati, te da će još raditi i na obnovi pontona. Sve u svemu, lijepa poslovna obiteljska priča.
Brodograditeljska dinastija Pičuljan i Squama 21
No, najveća priča hrvatske obiteljske brodogradnje tek slijedi. Na štandu smo obitelji Pičuljan, brodograditelja iz Barbata na Rabu. Iz njihovog je škvera proteklih godina izašao cijeli niz prelijepih suvremenih brodica i jahti, koje se uspješno prodaju i u Hrvatskoj, i u Europi, i u svijetu – sve do Japana. Ovdje su s jednim sasvim novim proizvodom, day cruiserom osebujna dizajna, čiji se naziv već pročuo – Squama 21. Razgovaramo s Tonijem Pičuljanom i njegovom suprugom Nikolinom, dok se njihova dvoje djece, dva sinčića igraju u kokpitu Squame.
– Ja sam sa svojih 38 godina četvrta generacija brodograditelja Pičuljan, a oni su evo peta generacija – smješka se Toni. – Naša firma nosi naziv Pičuljan Pro-Nautic d.o.o. i objedinjuje zapravo tri firme trojice braće iz treće generacije brodograditelja – Borisa, Romana i Joška. Moj otac je Boris. Bavimo se, dakle, brodogradnjom, održavanjem i popravcima plovila i motora, te refitom odnosno restauracijom drvenih brodova a i malu marinu s vezovima u moru i suhu marinu.
Toni Pičuljan se u obiteljski posao uključio čim je završio brodograđevnu i poslovnu školu. A sve je počeo njegov pradjed Anton po kojem je dobio ime.
– U početku se sve radilo u drvu. Baš smo nedavno restaurirali mahagonij brod koji je djed ručno napravio prije nekih 40 godina. I sada smo refit radili samo ručnim alatom, jer se s električnim strojem lako pogriješi. Djed se dugo opirao plastici, ali je s vremenom uvidio da je plastika budućnost. No drvene dijelove uvijek je radio sam, ručno. Svaki brod koji je izašao iz naše kuće zamislili smo i realizirali sami, nikada nismo imali neke vanjske projektante ili dizajnere. Tako je i sa Squamom. Išli smo u malo modernijem stilu – oštre linije, specifičan pramac, široka krma, stepenasti trup. Zapravo ovaj brod je gliser za ljetne avanture i dnevne vožnje. I dalje radimo naše tradicionalne brodove, ali ovo je iskorak u novom pravcu. Ovaj stepenasti trup je naša inovacija. Za tu smo stepenicu radili simulacije i izračune efikasnosti, znači ne radi se samo o estetici. Dok se glisira, stepenasta linija ima manju oplaknu površinu na dnu, tako da se dobije na brzini i efikasnosti, a time je automatski i smanjena potrošnja goriva. Raspon motora je inače od 100 do 200 konja, a optimalno je 150 konja. Brod smo ovdje prikazali na suhom, a ne u moru baš zato da dođu do izražaja linije trupa, objašnjava Toni.
Kakav je odaziv kupaca?
– Naši su brodovi poznati po kvaliteti, zato uvijek ciljamo na ozbiljnije kupce, pa i sa Squamom 21. Ovaj sajam nam je pokazao koliko su ljudi zainteresirani za ovakvo plovilo. Cijena ovog broda ovdje je 50 000 eura plus PDV. Inače, plovilo sa standardnom opremom bez motora je oko 25 000 eura plus PDV.
Kako dalje?
– Što se tiče prezentacije broda zasad se držimo Hrvatske. Vjerojatno ćemo biti na Zagrebačkom nautičkom sajmu sljedeće zime. Planiramo čak povezati tradicionalne brodove i ove nove, i izložiti cijeli raspon brodova koje radimo, i uslužnih djelatnosti brodogradilišta Pičuljan – zaključuje priču Toni Pičuljan.
Stipe Nevistić i Pearlsyacht
Preostaje nam još jedan štand kojeg obavezno moramo posjetiti. To je Pearlsea Yachts i njihov graditelj Stipe Nevistić. Za njega smo sigurni da ima neku novu zanimljivu priču. Dosad ni jednom nije omanuo. Naše poznanstvo seže još u vremena kada je postao šef proizvodnje brodogradilišta u Oroslavju, gdje je belgijski biznismen Bernard Henk Van Den Heuvel kupio 30 hektara zapuštenih njiva i pustopoljina da napravi glavni distribucijski centar dijelova za Kia vozila za ovaj dio Europe. No, bio je i nautičar, u Ičićima je imao brod, pa je usred Zagorja umjesto skladišta Kia dijelova sagradio škver i počeo proizvoditi jahte Prinz po vlastitoj zamisli. Jahte su se prodavale ko lude, a zato je zaslužan bio njegov šef proizvodnje mladi dipl. ing. brodogradnje i strojarstva Stipe Nevistić. Huel je zbog krize uskoro odustao pa je Stipe, zaljubljenik u more i brodove spasio što se spasiti dade. Nastavio je graditi svoju liniju jahti koju je nazvao Pearlsea, a proizvodnju je preselio u Sveti Križ kod Ivanića. U halu gdje je arhitekt i ljubitelj jedrenja Marko Murtić započeo proizvodnju svojih high-tech jedrilica, ali je odustao. Naš drugi susret bio je kada su iz te hale kao na tekućoj vrpci počele izlaziti Pearlsea jahte: Pearlsea 31 Coupe s opcijom Hardtop, Pearlsea 33 Open, Pearlsea 36 Open, Pearlsea 40 Fly – koje su odmah našle kupca. Treći susret bio je na nautičkom sajmu u Zagrebu. Stipe Nevistić je svoj najveći brod 17 metara dug, 4,47 m širok i 15 tona težak Peaelsea 56, nazvan Silver Arow zbog sive metalik boje trupa, uspio dovesti i na milimetar provući kroz vrata ulaznog paviljona zagrebačkog sajma. Bio je to pothvat ravan senzaciji.
I evo nas sada na sajmu nautike u Biogradu.
Kako ide?
– Tu smo s manjim brodovima: sa Pearlsea 31 i 40. Četrdesetku smo lansirali prije dvije godine i sve je prodano. Razvijamo i novi model 42, to će biti modifikacija 40 Fly, pa će ići 42 a možda čak i 43, vidjet ćemo. Ovo dosad sve je prodano uglavnom privatnim kupcima. To su ljudi od 50 plus godina, koji su u životu sve ostvarili, i u određenom trenutku odluče da si priušte i brod – samo za sebe. Recimo, kupci ovog broda “Sunčica” u moru preko puta, prvo su rentali ovakav brod pet godina a onda su odlučili da ga kupe. Kupci su većinom iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Slovačke, Češke i Hrvatske. Prije 10 do 15 godina najbrojniji su bili Talijani, ali sada više ne.
Kriza?
– Kriza zasad nema utjecaja na naš biznis. Ali sama priča o krizi mogla bi u idućem razdoblju utjecati na odluku ljudi hoće li kupiti brod …”
Razgovor se bližio se kraju, a onda je uslijedila ona očekivana ekskluziva. Nećemo reći da ju je čuvao za nas, ali je Nautička patrola prva objavljuje. Evo, neka je Stipe sam kaže:
– Sada smo u fazi izgradnje novog pogona u Jakovlju kod Zaprešića. Vraćamo se na staru grudu. Kupili smo između stare zagorske magistrale i autoceste 30000 kvadrata zemljišta. Na 10000 kvadrata napravit ćemo halu veličine dvije i pol tisuće kvadrata. Planiramo zaposliti 30 do 35 ljudi. Grad Zaprešić i općina Jakovlje obećali su nam podršku …
Eto Stipe Nevistić ni sada nije iznevjerio očekivanja. Dobrodošao ponovo u susjedstvo, viđat ćemo se češće.
Vraćamo se prema ulazu u sajam, umorni, ali sretni i zadovoljni. Puni smo lijepih doživljaja, susreta, slika i priča, a na kraju evo i ekskluzive. Premda istječu zadnji sati 24. Biograd Boat Showa, gužva ne prestaje. Nikom se ne ide kući. Sunce je na zalazu, a čarolija još traje. Gatovi su puni, red na pokretnom mostu jednako je dugačak. More u marini još je uvijek “luna park” ne samo za klince. Jedino što su autiće zamijenili mali gumenjaci nalik na ploveće fotelje.
FOTOGALERIJA
Piše: Mladen Gerovac
Snimila: Snježana Ivić Gerovac
