Već u 10 sati svuda oko sajma nigdje parkirnog mjesta. Pred blagajnom na ulaznice čeka se u redu dugom stotinjak metara. Kolone posjetitelja brzaju prema sajamskim halama. Već davno nismo vidjeli ovakvu gorljivost sajamskih posjetitelja. Jasno je. Ovo je baš dobro zakuhala pandemijska stanka i prošlogodišnja višestruka odgoda sajma. Lani se možda se i moglo, ali su organizatori ipak na kraju zaključili – ne možemo. Bilo kako bilo, evo nas napokon ponovo ovdje na Zagrebačkom sajmu nautike.
Na samom ulazu u prvi paviljon čeka nas prvi „čep“. Ne možeš prići. Tu je na svom nekadašnjem mjestu Pearlsea, jedna od jahti iz škvera Stipe Nevistića. Stipe i štand su pod opsadom posjetitelja i potencijalnih kupaca. Na razgledanje unutrašnjosti broda Pearlsea 36 HT ljudi u redu strpljivo čekaju svoje papuče. Stipi iz daleka mašemo samo da se javimo. Razgovor s njim ovom trenutku i nije nam nužan.
Norveški Evoy – u Hrvatskoj
Sve o brodu i planovima prelaska na elektro pogon saznali smo kada je Stipe s ovom Peralsea jahtom bio na Bootu u Düseldorfu. I zato nije slučajno da se baš uz bok jahte Pearlsea smjestio predstavnik poznatog norveškog proizvođača elektromotora Evoy Dino Omerović. Tu je i prikaz Evoy električne ergele, koja očito čeka da zamijeni standardnu motornu konjicu Pearlsea jahte. Dino je iz BiH, živi u Norveškoj a radno mjesto Evoy sales coordinatora za naše brodograditelje i marine dobio je zbog znanja jezika.
„Radimo kompletne električne sustave i za marine i za brodove. Standardne baterije za brodove su od 63 kWh, jedna baterija teži 400 kilograma a ugrađeni motor je težak 300 kilograma. Pearlsea je prva tvrtka u Hrvatskoj s kojom surađujemo” – kratko objašnjava Omerović. Razgovor o prelasku Pearlsea na struju bit će tema jednog od idućih razgovora sa Stipom Nevistićem. Kada dođe vrijeme za to.
Pasara Marušić – Škarica
Krećemo dalje. Evo još jednog našeg brodograditelja. Ovaj put nije jahta, već lijepa 4,7 m duga pasara. Namjena joj je očita. Za topiti mrežu, polagati parangal, loviti ribu na tunju, poći s peškafondom na lignje, ili krenuti na ljetno kupanje. Nakrcati obitelj i pronaći neku lijepu plažicu u skrovitoj uvali. Pogodna je zato i za vlasnike apartmana, kao dodatna ponuda gostima. Ukratko, ova je pasara dušu dala i za one koji žive od mora, i za one koji uživaju u moru.
Na provi pasare krupnim crvenim brojkama istaknuta je cijena – 4.500 eura. S PDV-om. Naziv štanda je Brodogradnja Marušić, a vlasnik nam se predstavlja kao Marko Škarica.
Brodogradilište Marušić, vlasnik – Škarica?
„Marušić je prvi vlasnik koji je to prepustio svojim nećacima, a oni su ga prepustili meni, ali i dalje rade u firmi. Zadržali smo naziv. Mi smo izvorno iz Brista, kod Gradca u Makarskom primorju, ali trenutno proizvodnja nam je u Opuzenu, u industrijskoj zoni”, objašnjava Marko.
A sada malo o barci. Barka se prodaje bez motora, ali zato kupac dobiva dva drvena vesla na dar. Inače, preporučena snaga motora je vanbrodskih 6 konja, s brzinom od 6 čvorova.
Vrijeme čekanja na isporuku?
„Ovisi o tome kada je naručen. Sada još imamo nešto na lageru, ali sve će se to rasprodati već sada na sajmu. Prije je bilo pravilo – onaj tko je naručio brod prije kraja drugog mjeseca, taj je dobro prošao. Brodovi za sezonu uglavnom se naručuju do Uskrsa. Inače, dobro je da se vratio zagrebački sajam, ovdje se najbolje prodaje. Ovo je naše tržište. Na sajmu u Biogradu nije nam baš išla prodaja, a na sajmu Dani hrvatske male brodogradnje u Kaštelima također je bilo slabo. Zadnje dvije-tri godine Dani male brodogradnje bili su krajem petog – početkom šestog mjeseca a to je kasno. No, sada se taj sajam vraća na stari datum, polovicom četvrtog mjeseca, pa će biti bolje”, zaključuje Marko Škarica.
Morski bicikli i električni surf
Na obližnjem štandu pažnju nam privlači neobičan bicikl koji pomalo liči na onaj sobni. Izlagač je slovenska tvrtka LRM d.o.o., a o čemu se radi objasnio nam je CEO tvrtke Stane Žvab.
„ Ovo su električni morski bicikli Manta s Novog Zelanda. Kada u moru sjednete na njega i počnete okretati pedale, bicikl se pomoću krila uzdiže i zaplovi. Balans nije problem. Tko vozi bicikl na kopnu, može bez problema voziti i ovaj bicikl na moru. Imamo dva modela: model SL3 je običan rekreacijski bicikl za opću upotrebu, a XE1 je sportski model“, objašnjava Stane Žvab.
No, glavna „kvaka“ je u tome što se ujedno radi i o električnom biciklu. Naime, Manta ima električni motor i bateriju koja se pune kada se okreću pedale. Kada se umorite od pedaliranja bicikl dalje ide na struju. Elektro-motor se uključuje čim se jednom okrenu pedale, a onda se samo dodaje gas kao na vodenom skuteru. Kada se amaterska Manta prestane kretati bilo na pedale, bilo na struju – samo potone. Na sportskom modelu pedale treba stalno okretati, jer kada se prestane, prekida se potpora elektro-sustava bicikl se okrene nabok zbog više točke gravitacije. Cijena amaterskog modela je 8000 eura, plus PDV, a verzija s jačom baterijom koja služi za rentanje je 9.500 eura + PDV. Sportska verzija Mante stoji 11.500 eura, plus PDV.
Zapazili smo ovdje još jedan zanimljivi predmet – nešto između daske za surfanje i SUP-a (stand up padlle), najpopularnije zabave na vodi, koji je već doživio mnoge verzije pokretanja. Ali ovo je doista nešto sasvim novo. U pomoć priskače Stane Žvab:
„To je električna hidrokrilna daska za surfanje. Ima elektromotor i bateriju, podvodnu propulziju i krila, a surfer ima na ruci pričvršćen upravljač s 15 stupnjeva upravljanja i s gasom na prst. Kada se poveća brzina prvo krilo uzdiže surf, a surfer balansira kao na snow bordu, ali nije isto. Upravljanje snow boardom ide u bokovima s jednom nogom naprijed, a ovdje skretanje se postiže prebacivanjem težine s noge na nogu, kao kod skijanja. Cijela težina treba biti na prednjoj nozi, jer ako se prebaci na nogu iza surf će se uzdignuti i poletjeti prema gore kao surf daska za jahanje na valovima. Ovdje se zapravo vozite na električni pogon po zraku iznad valova. Nove daske koje dolaze u svibnju imat će senzore, tako da se u slučaju pada isključi struja, nešto kao kad se prevrne kalorifer.”
Ove daska koštaju od 11 do 15.000 eura sa PDV-om, a najnoviji model potpuno karbonski stoji 18.000 eura s PDV-om.
Uz električne morske bicikle s Novog Zelanda i električnog surfa, koji je američki proizvod iz Portorika, ova slovenska tvrtka nudi i gumenjake iz Beograda. Radi se o Advance gumenjacima sa čvrstim dnom, u opciji s električnim Evoy motorom, a dolaze iz dolaze iz tvornice u kojoj su se nekada proizvodili poznati jeftini Sport gumenjaci, koji su ostali zapamćeni po tome što vam je crna boja pod utjecajem mora ostajala na tijelu. Danas, se naravno radi o suvremenim materijalima.
Hrvatske premijere Ranieri brodova
Obližnji štand Ranierija privlači pozornost s dvije hrvatske premijere: Ranieri Shark 19 i Ranieri Sauvage 22. Ovom izložbenom kompletu pripada i talijanski gumenjak Oro Marine iz Napulja. Sva tri plovila predstavlja firma Blue voyage yachting, tvrtka registrirana u Rijeci, a posluje u Opatiji. Naš sugovornik je vlasnik i direktor tvrtke Marko Budanović.
„Blue voyage yachting d.o.o. je nova tvrtka i držimo dva renomirana brenda – jedan za gumenjake, drugi za plastične brodove. Ovaj Ranieri Sauvage 22 je nova izvedba, svjetska premijera bila je prije mjesec dana na Bootu u Duseldorfu. To je Limited Edition, ima neke ekskluzivne detalje. Sauvage 22 sa standardnom opremom košta 39.800 eura plus PDV, a stvarna vrijednost ovog ovdje izloženog broda bila bi 42-43 tisuće eura, s obzirom na ekskluzivne dodatke. I to je onda značajan popust. Recimo potpuno nepromočive presvlake su tehnološki novitet, koji dodaje cijeni broda 2.000 eura, ograda nije od inoxa nego u lakiranom čeliku što dodatno nosi 1.500 eura, ekstra dodatak je i krmeno sunčalište – 900 eura… Osim toga, ušteda je i na prijevozu, jer je mjesto isporuke ovdje, a ne u tvornici u Italiji”, veli Marko Budanović.
Također kaže da se koliko se čeka na isporuku broda – inače se na isporuku ovih brodova čeka mjesec dana nakon narudžbe. Jer, tvornica je velika i tako organizirana da se brod oprema po želji kupca.
Inače, Ranieri Sauvage 22 je obiteljski krstaš. Pod palubom su ležajevi za četiri osobe, toalet, hladnjak …
Mario Knego – Euromarine: Zagreb i okolica najveće su tržište
Evo i tvrtke Euromarine, ekskluzivnog zastupnika Jeanneaua ponovo na svom mjestu je na zagrebačkom sajmu. Tu su sa svojim prepoznatljivim i popularnim plovilima Merry Fisher i Cap Camarat, dijela svoje motorne flote zanimljive za zagrebačko tržište. O kretanjima na tržištu plovila uvijek je vrijedno razgovarati s vlasnikom Mariom Knegom, koji je Euromarine pretvorio u jednu od najuglednijih i najuspješnijih hrvatskih tvrtki u nautičkom biznisu.
„Ovdje smo izložili samo ona plovila koja možemo dobiti, uvjetno rečeno, za ljeto 2023. To su Cap Camarat 7,5 i 9 metara, te Merry Fisher 605 i 695. Objektivno, Zagreb i okolica Zagreba su najveće tržište. Ostale brodove smo imali na sajmu u Biogradu, koji je jednostavniji za izlaganje jer su plovila u moru. Isto tako tamo smo imali i gamu Excess katamarana čiji smo zastupnici. To je novi brand Beneteau grupe, i već smo prodali nekoliko tih katamarana u Hrvatskoj, a nalaze se i u našoj charter floti. Sljedeće godine imat ćemo Excess 11, lociran u našij bazi Puli. I nadamo se dobrom uspjehu u sezoni”. kaže nam Knego.
Da li se dugo treba čekati na isporuku?
“Ovi brodovi na sajmu se mogu kupiti. Možemo napraviti i ugovore za isporuku u ovoj sezoni. Problem je u tome što je zbog COVID-a došlo do zastoja u proizvodnji, a potražnja je velika, pogotovo s tržišta kao što je SAD-a koja mogu progutati cijelu proizvodnju. Međutim, proizvođač je odlučio da brodove pošalje na različita tržišta, pogotovo nove modele, jer oni su globalna tvrtka i prodaju i u Brazilu, i u Novom Zelandu, i u Australiji. Naravno da proizvodnja to u proteklom periodu nije mogla pratiti, pa je došlo do zastoja u isporukama. Nažalost, brod nije kao automobil. Automobil nekada možete čekati tri mjeseca, i nije problem ako vam dođe na jesen. A za brod vam nije svejedno ako vam dođe u 12. mjesecu, a naručen je da bude gotov u drugom. Naše su isporuke sada stabilizirane, i u onome što je dogovoreno zakašnjenja nema. A imamo veliki raspon – 42 modela. U Hrvatskoj je potražnja za brodovima otprilike u rasponu od 80 do 150 tisuća eura. To je nešto što bismo mogli nazvati da je afordable luxury, ili uvjetno rečeno, jahta za malo para, u okviru cijene jednog Audija ili Mercedesa”, kaže Knego.
Kako je pandemija utjecala na potražnju?
“Potražnja je sada veća nego prije pandemije, ali ne znamo što će se dogoditi pošto je cijena novca poskupila. Prije pandemije novac je bio relativno jeftin. Sada, zbog podizanja kamatnih skupa priča je postala nešto skuplja. S druge strane, dio profesionalnih kupaca, a to su charter firme, i dalje ima dobre rezultate i stoga oni ulažu u nabavku novih brodova. Onaj tko se sprema kupiti brod najbolje je da ga testira kroz sedmodnevni najam. Brod koji se kupuje treba probati. Cipele probaš 15 minuta, a brod probaš 7 dana jer je to kapitalna investicija. Tjedan dana živiš u njemu pa vidiš je li ti po mjeri ili nije.”
Naravno, pri svemu je važna i psihologija kupca. Kod kupca Merry Fishera od 7 metara nije ista kao kod kupca Prestigea od 17 metara. Pravilo kod kupnje broda je – koliko godina toliko stopa. Kad imaš 18 godina, onda ti i djevojka idete u brod od 18 stopa, to je 5.80 metara. Kad imate 30 godina, imate dvoje male djece, onda uzmete brod od 30 stopa, a kad imate 60 godina, onda vam treba 60 stopa komfora. Djeca su otišla, ali dolaze unuci, i tako to ide …, doznajemo još od Knege.
Zen i flota Arba
Preko puta Euromarinea je renomirani graditelj domaćih brodica – Arba Nautika. Čini se da je Arba ovdje na svom izlagačkom mjestu jednostavno nastavila tamo gdje je stala na posljednjem sajmu prije pandemije. Tu je na istom mjestu i Zen, udobni plutajući apartman, koji može i prikladno zaploviti upregnut u tri konja električnog Yamaha motora. Dovoljno da se dođe do neke milju-dvije udaljene uvale brzinom od 2,5 čvora, pa eto privatne plaže, hlad pod baldahniom, a tu je i frižider za hladno piće, tuš, radio, zvučnici, glazba … Lezi i uživaj. Ne treba ni registracija ni vozačka dozvola. Cijena Zena je 8.290 eura bez motora, a s rečenom električnom Yamahom 3 KS košta 11.990 eura s PDV-om. Na ili u Zenu ima mjesta za četvero, a dobar je i za popunu rent-kompleta uz pedaline, skije, vodene skutere i ostale morske igračke.
Kormilo Arbe je od utemeljitelja tvrtke Boška Popare u cijelosti preuzeo njegov sin Goran. Ima li razlika u prodaji na sajmu prije pandemije i sada, pitamo ga.
„Zapravo i nema neke razlike zato što je prije pandemije nekako sve bilo u uzlaznoj putanji, pa bih rekao da se sada nakon pauze, ta uzlazna putanja nastavlja”, veli Goran: “Evo, mi smo dosad imali rekordnu prodaju. Navodno je proizvodnja brodica iz Poljske rasprodana dvije godine unaprijed, pa s te strane nema više konkurencije. Naše brodice kupuju i stranci, ali najviše su nam kupci naši ljudi. Ubacili smo se u nišu 5 do 5,50 metara i tu smo se usavršili. To su day cruiseri Arba 500 i Arba 550, s kabinom i bez kabine. Prije je bolje išla Arba 500, ali sada su nekako pola-pola. Inače, imalo smo mrtvu sezonu od 11. mjeseca do veljače, a sada smo u zadnjih 10 dana prije sajma prodali tri broda što se nikada prije nije događalo. To je zato što ljudi znaju da nema više toliko sajamskih popusta kao nekad, i ne čekaju sajam da bi kupili. A znaju i da se dugo čeka na brodove, teško se dolazi do motora, a cijene rastu iz dana u dan. Mi smo, primjerice, prošli tjedan dali tiskati cjenike za sajam, a u međuvremenu su nam poskupjeli jastuci jer je spužva otišla gore. Sad prodajemo brodove gdje de facto imamo minus na tom artiklu”, kaže Goran Popara.
Imate li na lageru brodice za prodaju do sezone?
“Svi ovi izloženi brodovi su prodani i nakon sajma ide kupcu. Trenutno imamo popunjen proizvodni kapacitet sve do sredine šestog mjeseca. Još za ovu sezonu možemo prodati 8-9 brodova i isporučiti ih za ovu sezonu do 1. 8., i to ćemo vjerojatno ugovoriti na ovom sajmu”, kaže Popara.
Kakva su iskustva Arbe sa zapošljavanjem, uvijek je u maloj brodogradnji nedostajalo stručne radne snage?
“Sada imamo 17 zaposlenih. Ne gradimo samo brodove, nego radimo i kao vanjski izvođači za druge – proizvodimo plastične elemente. Posljednjih mjesec dana zaposlili smo trojicu radnika, i tu smo imali dosta sreće jer je zaista teško naći stručnu radnu snagu. Probali smo i s Nepalcima, ali tu nije bilo sreće. Inače, kad god smo dali oglas preko HZZ-a ili plaćeni oglas na Mojposao.net od toga nismo nikada imali nikakve koristi. Do radnika dolazimo glavnom preko preporuka i prijatelja”, kaže Popara.
Priprema li Arba nešto novo?
“Radimo na jednom novom modelu, na Arbi 650. No, toliko smo ga već puta najavili da je da sada o tome više ne govorimo, jer mi ljudi dolaze i pitaju „Je li taj brod konačno gotov?“. Treba ogromna količina novaca, živaca i vremena da se to realizira, a do tada je novi brod – work in progress“, zaključuje Goran Popara.
Marsel Brkić: u Galižani stasaju tri nove Leidi 990
Ne možeš proći pored Leidi, a da te uvijek ponovo ne privuče elegancija tog obiteljskog krstaša. Leidi je jedna od ikona svakog našeg sajma na kojem se prikazuju uspješnice male hrvatske brodogradnje. Isto tako, vlasnik škvera i tvorac brenda Leidi Marsel Brkić već mi je godinama obavezan sugovornik. A sada evo i velikog razloga za to: iz Galižane stiže nova Leidi – Leidi 990.
„U devetnaest godina postojanja, pred završetkom je naša peta generacija plovila. To je nova Leidi 990. Prva dva broda su u gradnji, jedan je već skoro gotov, drugi je u fazi opremanja, a treći je u pripremi gradnje. Očekujemo da će kroz iduća dva mjeseca Leidi 990 biti u moru, istestirana. A onda ćemo je i javno predstaviti na prvim idućim sajmovima: u Rijeci, i u Biogradu”, kaže Marsel Brkić.
Razvitak novog broda trajao je pune tri godine. To je doista veliki pothvat za mali obrt sa 20 zaposlenih.
„Puno smo se trudili, kaže Marsel. Prije svega, dvije godine je trajalo crtanje. Dosta toga nam je, prvi put dosad odradio robot. Uvelike nam je olakšao izradu kalupa trupa, palube, kabina … Robotsku ruku smo prvi puta koristili u izradi broda, i to u suradnji sa firmom u Brzoglas d.o.o. iz Kaštel Novog koja se bavi isključivo time. Na brodu imamo niz patenata. Još s njima nismo izašli u javnost, ali radimo na tome da pokrenemo postupak zaštite. Sve u svemu bit će to, onako, jedna lijepa jahtica kao osvježenje na hrvatskom tržištu”, zadovoljan je Marsel i podastire još i brojke: “Osnovna cijena počinje negdje od 185.000 eura s PDV-om. Onda oko 250.000 eura s PDV-om je neki početak s motorom. Recimo da će se tržišna Leidi 990 cijena kretati između 200 i 300 tisuća eura. Brod 990 je razvijen za visoku serijsku proizvodnju koju mi možemo odraditi. To je pet primjeraka godišnje. Naša je proizvodnja uvijek prodana unaprijed godinu do godinu i pol. I ova sva tri broda Lejdi 990 već su prodana, iako još nisu stavljeni u more.”
Novi pogon za Leidi
“Gradimo sad u produžetku i novi suvremeni pogon s dizalicom, ventilacijama… Bit će gotov do kraja godine. U starom ostaje čista proizvodnja, a u novom pogonu se opremaju brodovi, odvojeno je rezaona. Stvorit ćemo jako dobre uvjete na čitavih pet tisuća kvadrata. Planiramo povećati broj zaposlenih, ali u ovom trenutku teško je naći ljude od struke, vrijedne majstore. Ponudit ćemo im dobre uvjete.
I novi brod Leidi 990 je kompletni hrvatski proizvod. Niti jedan naš brod zapravo nije isti, sve su to unikati po želji kupca. Kupcu izlazimo ususret s opremom, motorima, jastucima, tendama. Klijenti su nam i naši ljudi i sve više stranci. Kako smo ušli u Europsku uniju, stranci su kod nas počeli kupovati nekretnine. Tako se ovdje zadržavaju veći dio godine ovdje pa kupuju i brodove. Pružamo im i servis, i zimske vezove i održavanje. Takva podrška, jako im puno znači.
Da, točno je. Hrvatska mala brodogradnja se oporavila. Opstala je kvaliteta, znanje, upornost i – pamet. Morate razmišljati ispred vremena. Otkad postojimo, od 2004. godine kapaciteti su nam prodani sto posto, potražnja je stalna i sve je veća. Insistiranje na kvaliteti, cijeli taj naš trud, znoj i muka na kraju se vidi – i isplati”, zaključuje Marsel Brkić.
Primeur iz Vikovaca
Vrlo zanimljiv je i brod-gliser sjajnog crnoga trupa, s krmnom platformom za kupanje i debelim konopom oko trupa ispod razme. Smješten je na prikolicu s vinkovačkom registarskom tablicom. Sve nas je to privuklo da ga pogledamo izbliza, da vidimo odakle dolazi i kamo ide. Evo što smo saznali. Naziv broda je Primeur 920 Explorer Max. Brod je produkt nizozemsko-poljsko-hrvatske suradnje. Dizajn i konstrukciju napravili su Nizozemci i Hrvati, a brod su izradili Poljaci. Hrvatski do posla obavljen je u Vinkovcima. Ovaj brod je već prodan i poslije sajma ide za Crnu Goru. To je već treći Primeur 920 Explorer Max, koji su kupili Crnogorci.
Pičuljan i Squama 21
Na Pičuljanovu štandu, Pičuljan Pro-Nautic d.o.o. predstavlja novu brodicu iz tog poznatog rapskog škvera – Squamu 21. Već smo je „opjevali“ na njegovoj hrvatskoj i svjetskoj premijeri na sajmu u Biogradu. Da podsjetimo, radi se o modernom day cruiseru – gliseru oštrih linija i široke krme, idealnom za ljetne avanture i za šminkerski užitak u plovidbi. Toni Pičuljan zadovoljan je kako je brodica prihvaćena na tržištu.
Grginićeva “gumena jahta”
Prvi susjed Pičuljanovih još je jedan hrvatsku kultni brodograditelj – Grginić jahte d.o.o. prije svega poznat po svojim elegantnim i luksuznim jahtama otmjeno tamnoga trupa Mirakul 30 i Mirakul 40. U sjeni jednog Mirakula na sajmu se krio jedan novitet, prava senzacija hrvatske male brodogradnje – Grginićeva jahta Shark 38. Na prvi pogled, to je impozantni 10-metarski gumenjak golemih tubusa. Ali povišena krma i prozori na boku daju naslutiti da se ispod palube krije veliki interijer. Nije bilo uvjeta da se Shark na sajmu pogleda izbliza pa smo posegnuli za portalom Grginić jahte, grginic-mirakul.hr
Sense4Boat senzori na sajmu
Još jedan vrlo drag i ugodan susret na sajmu. Krešimir Žic. Čovjek koji je na novoj najsuvremenijoj razini nastavio inventivni posao svog oca Dragutina. Imam čast i zadovoljstvo da sam obojicu mogao novinarski pratiti i prezentirati njihova dostignuća kroz dvije generacije. Oca Dragutina od prvih dana Marine Punat, a Krešu od prvih koraka Marine Clouda, sustava redovne tjedne komunikacije sa gostima koji imaju svoj brod na vezu u marini, te objašnjenja kako funkcionira njegov sustav sigurnosti Sense. I evo sada ovdje na njegovom štandu savršene video prezentacije svrhe, funkcioniranja i postavljanja ovog izuzetno domišljatog sustava zaštite broda od požara, potonuća i posljedica oslabljenog akumulatora, a potom i dodatne zaštite broda, byboata i vanbrodskog motora od krađe. Posebno nas je zanimalo što se krije iza vijesti da je njegovu tvrtku Sense4Boat preuzeo D-Marin, tj. da im je prodao većinski udio u svojoj tvrtki Sense4Boat. Razgovor s Krešom Žicom o tome kakvi su mu poslovni planovi i kako će se dalje razvijati Sense4Boat u detalje – objavit ćemo u posebnom tekstu.
FOTOGALERIJA BRODOVA I PONUDE NA ZAGREBAČKOM SAJMU NAUTIKE 2023.
(kliknite na fotografiju za prikaz pune veličine slike)
